Ljekari na udaru internet prevaranata

Miloš Vasiljević
Ljekari na udaru internet prevaranata

BANjALUKA - Reklame s navodnim magičnim lijekovima koji liječe i najopasnije bolesti već odavno su preplavile sajber svijet, a da internet prevaranti ne biraju sredstva da dođu do lake zarade svjedoči slučaj banjalučkog kardiologa Aleksandra Lazarevića čiji su identitet zloupotrijebili kako bi namamili lakovjerne kupce da pazare čarobni čaj.

Naime, na društvenim mrežama pojavila se reklama za čaj “hypertea” koji navodno pacijentima preporučuje pomenuti ljekar. Kako bi obmanuli kupce i prodali što više tog čaja, internet prevaranti su iskoristili  Lazarevićev identitet kome zbog postignuća na polju medicine pacijenti veoma vjeruju. Na meti sajber kriminalaca našla su se i dvojica njegovih kolega iz Sarajeva.

Negativno iskustvo te vrste prošle godine imao je i kardiolog Elmir Jahić iz Tuzle, a sličnih slučajeva bilo je i u zemljama regiona, zbog čega su ljekari bili prinuđeni da javno reaguju, ograđuju se od takvih reklama i preparata kako bi zaštitili svoju stručnost, ali i upozorili pacijente da ne nasjedaju na lažne objave koje su ništa drugo do prodaja magle, jer takvi preparati mogu loše uticati na zdravlje.

Doktor Lazarević za “Glas Srpske” ističe da je slučaj prijavljen policiji te da se nada da će se ovakvim manipulacijama što prije stati u kraj.

- Neistiniti natpisi o ljekovitosti pomenutog čaja dovode građane u zabludu. Ne znamo ni njegov sastav, a neki sastojci mogu biti i opasni. Recimo, ako sadrži kantarion a pacijent uzima određene lijekove, može da poremeti metabolizam - rekao je Lazarević.

Prema njegovim riječima, ključno je da se pronađu počinioci i da se kazne.

- Iznijeli su notorne neistine, jer je u toj reklami pisalo da sam uradio 100.000 operacija na mozgu, a kardiolozi ne rade takve stvari, ko god da me poznaje znao je da to nisam ja. Pitam se ko može povjerovati da se za jedan dan mogu skinuti 2,5 kilograma naslaga. Ko god razmišlja logično zna da to nije realno - kazao je Lazarević.

Komora doktora medicine Republike Srpske snažno je osudila nedavni slučaj zloupotrebe identiteta doktora Lazarevića u reklamama za čaj “hypertea”, koje su građane dovele u zabludu.

Za “Glas” ističu da takvo neprihvatljivo ponašanje ima potencijalno ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, zbog čega su pozvali nadležne organe da istraže ovaj slučaj.

- Ova vrsta sajber kriminala može dovesti do ozbiljnih posljedica po žrtvu, narušavanja besprijekorne profesionalne reputacije, kao što je u ovom slučaju, zatim finansijskih gubitaka kao i mogućnosti da se identitet žrtve iskoristi za druge kriminalne aktivnosti - navode iz komore.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske rekli su za “Glas Srpske” da Krivični zakonik RS nije propisao krađu identiteta kao zasebno krivično djelo, već je takvo nezakonito postupanje element krivičnog djela neovlašteno korištenje ličnih podataka.

- Navedeno krivično djelo čini lice koje suprotno uslovima određenim u zakonu, bez saglasnosti građana, pribavlja, obrađuje, saopšti drugom ili koristi njihove lične podatke, te ko neovlašteno uđe u tuđu zaštićenu kompjutersku bazu podataka s namjerom da njenim korištenjem za sebe ili drugoga pribavi korist ili da drugome nanese štetu. Za ovo krivično djelo propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine - objašnjavaju u MUP-u i dodaju da su u posljednjih nekoliko godina, s povećanjem slučajeva digitalne obrade podataka povećani i rizici po privatnost i zaštitu ličnih podataka.

Ne biraju sredstva

Sociolog Drago Vuković naglašava za “Glas Srpske” da je više od polovine sadržaja na društvenim mrežama neistinito, dok su lažno predstavljanje i profili posebna priča.

Vuković upozorava da vlada kriza društva i da pojedini ne biraju sredstva da bi došli do određenog rezultata.

- Zabrinjava na šta su ljudi sve spremni. Od tradicionalnog društva empatije, brige jednim o drugima došli smo do strmoglave putanje kojom ide civilizacija - rekao je Vuković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana