Kuprešak: Dobrom organizacijom rada spriječena zaraza među ljekarima i tehničarima

Srna
Kuprešak: Dobrom organizacijom rada spriječena zaraza među ljekarima i tehničarima

BANjALUKA - Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine u Republici Srpskoj Draško Kuprešak izjavio je za Srnu da je zbog dobre organizacije rada mali procenat ljekara i tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji su bili pozitivni na virus korona.

Prema njegovim riječima, alati koje porodična medicina koristi u borbi protiv virusa korona jesu dobra trijaža, stavljanje sumnjivih pacijenata pod zdravstveni nadzor i testiranje, ne samo pacijenata nego i zdravstvenih radnika.

"To je argument više da kažemo da je transformacija primarne zdravstvene zaštite u porodičnu medicinu dala puni smisao tek sada", istakao je Kuprešak.

Kuprešak je naglasio da je primarna zdravstvena zaštita, zajedno sa drugim dijelovima zdravstvenog sistema, u prethodnih pet, šest mjeseci, ponijela veliki teret u prvoj liniji odbrane od virusa korona.

"Prva trijaža, prvi ulaz pacijenata u zdravstveni sistem odvija se preko porodične medicine. Naše kolege su te koje su, kroz posebno formirane ambulante za trijažu, pregledale sve pacijente sa respiratornim smetnjama i na osnovu indikatora ih upućivali dalje na infektivne klinike ili pod zdravstveni nadzor", podsjetio je Kuprešak.

On je dodao da su rezultati ovakve organizacije rada od početka pandemije dosta dobri.

Prema njegovim riječima, transformacija primarne zdravstvene zaštite pokazala je da porodična medicina ima važnu, pa čak i temeljnu ulogu u funkcionisanju zdravstvenog sistema.

Kuprešak je naveo da ogroman teret u borbi s virusom korona nose i higijensko-epidemiološke službe, koja su imale mnogo važnih poslova i odlično su sarađivale sa porodičnom medicinom.

"To govori u prilog tome da higijensko-epidemiološku službu u narednom periodu ne treba transformisati, nego je treba ostaviti da obavlja funkciju koju sada. Postoji ideja da se higijensko-epidemiološke službe pretvore u centre za masovne nezarazne bolesti, što ne bi bilo funkcionalno u slučaju vanredne situacije kao što je ova izazvana kovidom 19", smatra Kuprešak.

Kuprešak je istakao i da su doktori porodične medicine dali puni doprinos u radu graničnih službi, prilikom ulaza građana iz drugih država u Republiku Srpsku, gdje su obavljali grubu trijažu.

"Tu su i poslovi koje su obavljali i u republičkom karantinu i sva pohvale ljudima koji su radili u nevjerovatnim okolnostima, u velikom strahu, u skafanderima u kojima je rad bio nemoguća misija. Ipak, pokazali smo da se možemo nositi sa svim izazovima koji su pred nama", rekao je Kuprešak.

On je dodao da je, prema odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije, nivo pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti podignut, ali da je i dalje nemoguće raditi u punom kapacitetu.

"Mislim da to nije dovoljno, ali okolnosti diktiraju način rada. Svi domovi zdravlja su se prilagodili tim smjernicama i vjerujemo da je zadovoljstvo pacijenata na višem nivou nego prvih mjeseci kada smo zdravstvenu zaštitu najčešće pružali putem telefona", naveo je Kuprešak.

Kuprešak je naglasio da to nije idealno, ali da je u trenutnim uslovima, ovo maksimum što primarna zdravstvena zaštita može da pruži.

On je napomenuo da je porodična medicine zadužena i za svakodnevni kontakt sa lici koja su pozitivna, a koja su u kućnoj izolaciji, te da taj nadzor dobro funkcioniše.

Kada je riječ o ličnoj zaštitnoj opremi, Kuprešak je naveo da je timovi porodične medicine u Republici Srpskoj imaju dovoljno.

Danas počinje jesen
Danas počinje jesen
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana