Kocka donijela skoro 70 miliona

Marijana Miljić Bjelovuk
Kocka donijela skoro 70 miliona

BANjALUKA - Dok su mnogi privrednici u Srpskoj u vrijeme pandemije virusa korona bili primorani da stave ključ u bravu, kladionice i kockarnice nisu imale taj problem, jer onih koji su na taj način odlučili da okušaju sreću nije manjkalo što potvrđuje i prihod od kocke koji je skočio za čak 40 odsto.

Da je tako potvrdili su i u Republičkoj upravi za igre na sreću navodeći da je prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u 2021. godini iznosio čak 68,24 miliona maraka.

- Prihod je u odnosu na godinu ranije povećan za 39,60 odsto, jer je tada  ubrano 48,88 miliona maraka po tom osnovu - naveli su u Republičkoj upravi.

Pored toga, broj priređivača nije se mijenjao u prethodne dvije godine, jer je odobrenje za priređivanje igara imalo po 35 priređivača.

Ekonomisti pojašljavaju da je sa jedne strane pandemija uticala na rast i razvoj kockanja i klađanje, ali i moderno društvo.

- Imamo digitalne aparate i manipulacije od strane medija, odnosno reklamiranje tih aktivnosti, na koje se ranije gledalo kao na porok. Danas je opšte prihvatljivo da se ljudi kockaju i klade - kazao je ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Pojašnjava i da mnogi danas nastoje da lako dođu do novca koji im je potreban, dok ima i onih koji se kockaju i klade iz dosade. 

- Pandemija je dovela do viška vremena kod pojedinih ljudi pa su počeli  iz dokolice kockati. Pored toga, mi smo u digitalnoj eri, pa ljudi ne moraju nigdje da idu, jer sjedeći kod kuće iskušavaju sreću. To je jedan društveni porok, koji je po novim normama, postao opšte prihvatljiv – naveo je Ljuboja.

Kada je riječ o prognozama, Ljuboja navodi da će ova industrija nastaviti da se razvija, te da će, ako ne bude zakonskih ograničenja od strane države, kockanje i klaćenje postati još rasprostranjenije.

Isti stav imaju i sociolozi koji navode da se ekonomija promijenila jer je na tržištu sve više zabave i usluga, a sve manje proizvodnje i stvaranja novih vrijednosti.

- U vrijeme pandemije i loše ekonomije ljudi pronalaze najlakše načine da zarade. Danas je postala opsesija da se sa što manje rada doše do novca. To je svojstveno čovjeku. Zato se igra na sreću toliko i raširila - rekao je sociolog Ivan Šijaković i dodao da su zanatske radnje koje su ranije bile na svakom koraku sada zamijenile kockarnice i kladionice.

Šijaković je rekao da se društvo mora navikavati na taj trend, jer je klađenje i kockanje prisutno na svakom koraku, 24 sata dnevno.

- Više to ne možemo posmatrati kao nešto loše. To se jednostavno širi. Možemo posmatrati da je loše što nemamo i drugih vrsta ekonomija, kao što je proizvodnja električnih automobila, “TriD” štampača i drugih koje su u svijetu aktuelne - zaključio je Šijaković. 

Nije više porok

Ivan Šijaković naveo je da se klađenje i kockanje više ne može posmatrati porokom jer postaje dio života, rada i ekonomije.

Šijaković navodi da se svijet promijenio, te da bi, ako bi kockanje i klađenje smatrali porokom, a cijeli svijet se time bavi, bili van svjetskih i istorijskih tokova i trendova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana