Hram Svetog proroka Ilije u Smoljani kod Bosanskog Petrovca duže od vijeka okuplja vjernike: Temelji vjere jači od svih udara

Milijana Latinović
Hram Svetog proroka Ilije u Smoljani kod Bosanskog Petrovca duže od vijeka okuplja vjernike: Temelji vjere jači od svih udara

BOSANSKI PETROVAC - Pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije u selu Smoljana u Bosanskom Petrovcu duže od vijeka okuplja vjernike pod svoje svodove i ponosno i prkosno odolijeva udarima vjetra sa Grmeča, ali i nevoljama koje ovaj kraj nikada nisu zaobilazile.

Srpski narod na ovom prostoru oduvijek je živio od zemlje i na zemlji, vjerujući u Boga, neko bolje sutra i čuvajući da se vratea na ognjištu ne ugasi.  Iako istorija hrama koji će u ponedjeljak proslaviti 110 godina od izgradnje i dvije decenije od obnove seže u doba austrougarske okupacije, predanja kažu da je nekadašnji mitropolit dabrobosanski Gavrilo drugi još 1754. godine izdao antiminis za služenje u Smoljani, što znači da je i tada postojao bogoslužbeni prostor.

Prva, drvena crkva izgrađena je 1887. godine u vrijeme službovanja svešetenika Mile Kecmana. Kameni grob pored crkve i danas čuva sjećanje na paroha Smoljanskog. Međutim, prije njega u ovom kraju službovali su njegov otac i sveštenik Stojko Marinković, djed čuvenog učitelja Dionisija Marinkovića. Zidanje današnjeg hrama daleke 1907. godine započeli su vrijedni mještani sela Smoljana, Krnja Jela i Kapljuh, a osveštan je 1911. godine. U Drugom svjetskom ratu hram je oštećen i tek početkom pedesetih godina počela je obnova. Narod se okupljao u porti hrama za Ilindan, donosio hranu i piće. Ilindanski zbor posebno je krasila litija koja je išla oko hrama predvođena nosiocem barjaka Boška Jugovića. Običaj da se nadmeće za čast da se nosi barjak bio je ponos sela i parohije. U Odbrambeno-otadžbinskom ratu devedesetih hram je devastiran. Iako su oskrnavili svetinju, neprijatelji nisu ubili vjeru u srcima onih koji su u vihoru rata svili gnijezda u Srpskoj, Srbiji pa čak i preko okeana. Episkop bihaćko-petrovački Hrizostom pozvao je narod da se vrati na svoja ognjišta, a u maju 2000. godine dao je blagoslov za osnivanje odbora za rekonstrukciju hrama.

Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Boško Branković za “Glas Srpske” ističe da je obnova crkve počela odmah poslije prvih povratničkih koraka na inicijativu pokojnog Ile Dragišića koji je bio i na čelu Odbora za obnovu hrama.

- Obnova je završena 2001. godine a hram su na Ilindan osveštali pokojni mitropolit dabrobosanski Nikolaj i episkop Hrizostom. To je ujedno i prva crkva koja je obnovljena u FBiH nakon rata. Najveći donator bio je privrednik iz Rusije porijeklom iz ovih krajeva Mirko Latinović, ujedno i kum hrama - rekao je Branković i dodao da je donatora bilo mnogo, kako pojedinaca tako i preduzeća. Svi oni su dajući svoje malo doprinijeli da se crkva u ovom povratničkom kraju podigne iz pepela i ostane mjesto okupljanja i saborovanja. Deceniju nakon obnove, dodaje Branković saniran je krov i obilježeno 100 godina od podizanja hrama. Kazao je da je u spomen na blaženopočivšeg mitropolita Nikolaja, koji je bio rodom iz ovog kraja, u porti hrama podignuta spomen česma. Branković kaže da je ponosan što obnovljenu crkvu ostavljaju djeci u nadi da će oni ma gdje bili voditi računa o pradjedovskim ognjištima i svetinjama.

Paroh smoljanski protoprezviter-stavrofor Bojan Mitrić rekao je da je u ovom kraju u tri sela u mjesnoj zajednici svega 120 naseljenih kuća, među kojima su brojna samačka domaćinstva i svega dvije višečlane porodice.

- Selo oživi od Ilindana do Ilindana kada se sjate vjernici rasuti po cijelom svijetu. Vjenčanja gotovo da nije ni bilo u obnovljenom hramu, a i krštenja su rijetka i uglavnom ovdje djecu krste oni koji su kilometrima daleko ali ih mine želja za zavičajem. Škola je zatvorena prošle godine, a jednom kada se zatvori teško da će se ikada više otvoriti - rekao je Mitrić izrazivši nadu da će i ovoga Ilindana crkvena zvona i litija okupiti mnoge i vratiti nadu u opstanak u ovom kraju.

Svetosavski kamp

Uprkos teškom životu i opustjelim ognjištima, paroh Bojan Mitrić ispričao je da već nekoliko godina organizuju Svetosavski kamp “Nikolaj Mrđa”, jedinstven u FBiH, koji će početi 29. avgusta i za četiri dana okupiti tridesetak osnovaca i srednjoškolaca iz opštine.

- U okviru kampa prvi put naši đaci posjetili su veliko stratište Garavice u Bihaću. Išli smo i u posjetu manastiru Rmanj. To je prilika da đaci uče o srpskoj istoriji i kulturi - rekao je Mitrić. 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana