Drago Mastilović: Namjera političkog angažovanja istoriografije

Mastilović ističe da takva namjera podrazumijeva smišljeno formiranje kolektivne nacionalne svijesti jednog naroda, i to u njegovoj najosjetljivij školskoj populaciji

On pojašnjava da je angažovana istoriografija opasnija nego što se obično smatra posebno ako se ima u vidu da se na taj način nastoje cijele generacije odgojiti u okovima nametnute, iskonstruisane istorijske svijesti, ispolitizovane i religiozno fanatizovane, sa predstavama o prošlosti koje su često u permanentnom sukobu sa elementarnom istinom, pa ponekad i sa zdravim razumom.

“To je upravo ono što je slavni francuski istoričar Lisjen Fevr već odavno nazvao organizovano čerupanje... koje obavljaju užurbani pamfletisti istoriografije”, dodaje Mastilović.

On navodi da bi trebalo sačekati da se taj nastavni materijal pojavi, pa vidjeti koliko je zaista objektivan i zasnovan na činjenicama, a koliko je politički i nacionalno angažovan.

“Ukoliko u njemu ne bude, na primjer, objašnjenja ko je i zašto u Sarajevu 2. i 3. maja 1992. masakrirao goloruke vojnike JNA, tada jedine regularne armije na prostoru BiH, da je u Tuzlanskoj koloni izvršen zločin bez presedana nad golobradim pripadnicima JNA koji su pokušavali da mirno napuste Tuzlu, ako ne bude riječi o brojnim zločinima nad srpskim civilima, na primjer, u Podrinju, o sarajevskim Kazanima i logorima za Srbe, o svirepim zločinima mudžahedina i tako dalje - onda je jasno da će to biti samo jedan u nizu istorijskih sadržaja usmjerenih na etničku i vjersku zloupotrebu školske djece, pogotovo usađivanjem u njihovu svijest mržnje prema komšijama sa kojima bi u budućnosti trebalo da dijele životni prostor”, upozorava Mastilović.

Mastilović izražava bojazan da u Federaciji BiH još nije sazrela svijest o potrebi racionalnog, naučnog sagledavanja rata 1992-1995. godine, što je, kako navodi, nažalost, najsigurniji način utiranja puta nekim budućim vjerskim i etničkim sukobima na ovom prostoru.

Ministarstvo obrazovanja Tuzlanskog kantona naredne sedmice će raspisati konkurs za pribavljanje rukopisa koji će biti dodatak udžbenika za deveti razred osnovne škole, kako bi učenici mogli učiti istoriju od 1992. godine do kraja 20. vijeka.

Mediji u FBiH javljaju i da su se vodili iskustvima Zeničko-dobojskog kantona, koji je u prošloj školskoj godini uveo identičan dodatak udžbenicima istorije za deveti razred osnovne škole, ali i Univerziteta u Tuzli, koji je na pojedinim fakultetima prije nekoliko godina uveo nastavni predmet Sociologija genocida.

“Koristeći istorijske činjenice, te presude Međunarodnog suda u Hagu i Suda BiH, presude koje su se ticale ratnih zbivanja, tematizovani su raspad SFRJ, međunarodno priznanje BiH, formiranje Armije RBiH, urbicid i kulturocid u BiH, opsada Sarajeva, genocid u BiH”, rekao je ministar obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona Spahija Kozlić /SDA/.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.