Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka: Digitalna transformacija ključ opstanka
Republika Srpska ima solidne kapacitete u IKT industriji i može da odgovori na potrebe digitalne ekonomske transformacije, jer to je trend koji je prožeo kompletnu globalnu ekonomiju i samo oni koji se kreću u tom pravcu uspijevaju da se izbore sa konkurencijom.
Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” direktor Inovacionog centra Banjaluka (ICBL) Drago Gverić naglasivši da će digitalna ekonomija biti u fokusu prvog dana treće “Forward” konferencije, koju organizuju ICBL i Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS. Naglasio je da će konferencija u četvrtak i petak u Muzeju savremene umjetnosti RS okupiti oko 100 eminentnih učesnika iz ove oblasti, kako domaćih, tako i iz inostranstva.
- Na konferenciji, koju će biti moguće pratiti i putem onlajn platforme, biće šest panela, među kojima su i iskustva regionalnih kompanija, istraživanja i razvoja, te primjena digitalnih rješenja u poslovanju i svakodnevnom životu - rekao je Gverić.
GLAS: Po čemu se ova razlikuje od drugih poslovnih konferencija?
GVERIĆ: Konferencija ima dvije ciljne grupe s kojima komuniciramo, javna uprava koja je suštinski nosilac politika, odluka i pokretač sistemske digitalne transformacije i privredna zajednica koja rješenjima može adekvatno da odgovori na digitalnu transformaciju. Ono što je posebno interesantno, imamo sagovornike i iz zemalja koje su digitalnu transformaciju jednim dijelom već prošle. Od njih nastojimo naučiti i lekcije iz loših iskustava prije nego napravimo sopstvenu grešku. Neki od učesnika su Christian Knoll iz Austrije, Niels Loader iz Holandije, koji se 30 godina bavi transformacijom privrednih subjekata, Marc Huemmer i Felidž Kullmann koji će govoriti o digitalnim inovacionim habovima. Pandemija nas je omela u uključivanju treće komponente, a to su građani, odnosno korisnici rješenja.
GLAS: U fokusu prvog dana je digitalna ekonomija. Kako ona utiče na razvoj privrede i gdje je Srpska u svemu tome?
GVERIĆ: Naša prednost je to što Srpska nije velika i nije neophodan ogroman napor za tu transformaciju. S druge strane, imamo solidne kapacitete u IKT industriji u kojoj svi parametri bilježe blagi porast. U IKT industriji u RS lani je bilo oko 7.700 zaposlenih, a prihod se kretao oko milijardu maraka. Nedostaje nekoliko stvari koje moramo da usvojimo, od načina plaćanja, distribucije, poštovanja različitih standarda, ali to je ono sa čim su se suočile i zemlje u okruženju.
GLAS: Da li nas je pandemija ubrzala na tom putu?
GVERIĆ: Velike kompanije su se na taj korak pripremale i prije pandemije prateći svjetske trendove. Sa pandemijom su i srednje, pa i male firme počele razmišljati u pravcu digitalizacije jer su u jednom trenutku bile spriječene da posluju. Mnogi su uvidjeli da bez prihvatanja trendova iz digitalne ekonomije teško mogu da odgovore potrebama tržišta usljed svih poremećaja. Firme u Srpskoj su sve više zainteresovane da kroz projekat Centra za digitalnu transformaciju, uz podršku konsultanata naprave strategiju kako bi uspješno digitalizovale poslovanje i time postale konkurentnije.
GLAS: Kako započeti uspješnu digitalnu transformaciju? Da li su kompanije u Srpskoj spremne na taj korak?
GVERIĆ: Svi su spremni, više sticajem okolnosti nego što žele jer to je uslov da bi opstali na tržištu. Najvećem pritisku izložena su mikro i mala preduzeća jer dobar dio njih nema akumuliran kapital koji mogu investirati u digitalnu transformaciju, koja ima početak, ali niko ne može da definiše kada se ona završava.
GLAS: Na konferenciji će biti riječi o naučnotehnološkim parkovima?
GVERIĆ: Kolege iz naučnotehnoloških parkova u regionu će govoriti o značaju, istraživanjima i primjeni u privredi. Cilj tih panela je da vidimo iskustva drugih s obzirom na to da je u toku uspostavljanje prvog naučnotehnološkog parka u Banjaluci.
Planovi
GLAS: Na čemu još radi ICBL i šta planirate u idućoj godini?
GVERIĆ: Naša osnovna misija je podrška razvoju startap zajednice u Srpskoj. Za deset godina rada podržali smo osnivanje 116 novih kompanija sa 348 radnih mjesta. Želimo nastaviti taj trend, a plan nam je da uvedemo i neke nove metode. Osim toga, u idućoj godini planiramo uvesti i “BriO Business Academy” namijenjenu ženama preduzetnicama. Radićemo intenzivnije na digitalnim rješenjima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
