Đukić: Politizacija ekshumacije srpskih žrtava

Srna
Đukić: Politizacija ekshumacije srpskih žrtava

BEOGRAD - U Hvatskoj ni četvrt vijeka poslije vojno- policije akcije "Oluja" sva tijela krajiških Srba nisu pronađena i ekshumirana, upozorili su danas iz Udruženja porodica nestalih i poginulih lica "Suza".

Na konferenciji za novinare u Beogradu povodom 25 godina od zločinačke akcije "Oluja" ukazano je da to pokazuje da se srpske žrtve ne tretiraju kao ostale iz sukoba iz devedesetih godina prošlog vijeka, kao i da za zločine nad Srbima ili niko ne odgovara, ili izrečen kazne budu male i neadekvatne.

Predsjednik Udruženja "Suza" Dragana Đukić rekla je da se procesa ekshumacije u Hrvatskoj politizuje, te da Zagreb ne poštuje prava prognanih krajiških Srba.

"i posle četvrt veka, Hrvatska slavi, a mi tugujemo sa našim najmilijim", rekla je ona, podsjetivši da se u mrtvačnicima u Hrvatskoj nalazi 900 neidentifikovanih tijela.

Predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestale Veljko Odlaović kaže da je na Šaliti u Zagrebu 350 srpskih tijela, a da je izvesno da od ostalih 550 tijela najveći broj pripada Srbima.

Odalović je rekao i da u Hrvatskoj postoji još grobnih mijesta koja nisu ekshumirana, te da je taj proces, kao i identifikacija žrtava gotovo obustavnjen.

"Za dve godine nije izvršena nijedna ekshumacija, a da smo mi bili prisutni", rekao je Odalović.

On je naglasio da porodice moraju da znaju šta je sa njihovim najmilijim, kao i ko ih je ubio i zašto nije odgovrao.

"Sličan problem je i sa vlasima u Sarajevu i u Prištini", rekao je Odalović, naglasivši da se Srbija sa time mnogo bolje suočila.

Predsjednik Odbora Skuštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta ocijenio je da akcija "Oluja" predstavlja završi čin etničkog čišćenja Srba, koji je počeo dolaskom na vlast režima Franje tuđmana.

"Prošlo je 25 godina od Oluje a mi i dalje govorimo o brojnim posledicama... Oluja je zločin koji traje četvrt veka", istakao je Linta.

On smatra i da bi nova Vlada Srbije trebala da bude još aktivnija na rješavanju svih pitanja koja potiču iz sukoba iz devdesetih godina prošlog vijeka.

Linta je rekao i da Srbija treba da osnuje memorijalni centar posvećem srpskim žrtava sa prostora bivše Jugoslavije i da kroz njegovanje kulture sjećanja pokaže šta se dešavalo u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, ali i na Kosovu i Metohiji.

On smatra da nova Vlada Srbije treba da pokrene pitanje realizacije aneksa G iz Bečkog sporzauma o sukcesiji, koji se tiče imovinskiih i stečenih prava Srba, koji Hrvatska ne poštuje.

Komentarišući najavljeni odlazak potpredsjednika Vlade Hrvatske Borisa Miloševića, člana SDSS-a, na sutrašnju proslavu "Oluje" u Kninu, Linta je ponovio da to ne podržava i da nema nikakvog razumijevanja za takav čin.

"Potpuno je neprihvatljivo da Milošević bude na mestu na kome će hrvatska vlast da slavi ubijanje i progon Srba", naglasio je Linta.

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz svojih domova protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida. 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana