“Crni petak” novčanike zavija u crno

Milijana Latinović
“Crni petak” novčanike zavija u crno

BANjALUKA - Šopingholičari širom Srpske uveliko se pripremaju za posljednji petak u novembru u nadi da će po vrtoglavo niskim cijenama obnoviti garderobu ili pazariti nešto od tehnike, međutim, zaštitnici prava potrošača upozoravaju da su velika sniženja počesto obmana jer smo svjedoci da su cijene svih artikala posljednjih mjeseci odletjele u nebo.

Cijene odjeće, obuće, te kućanskih aparata na “crni petak” će, prema najavama prodavaca, biti snižene i do 50, a ponegdje i do 70 odsto, zbog čega se pred šoping centrima očekuju velike gužve.

Imajući u vidu činjenicu da su na snazi epidemiološke mjere s ciljem sprečavanja širenja virusa korona, u Inspektoratu RS navode za “Glas Srpske” da je republička inspekcija u skladu sa raspoloživim kadrovskim kapacitetima planirala intenzivnije kontrole poštovanja mjera i učestalije obilaske u objektima za koje se procjenjuje veći rizik na “crni petak”.

- S tim u vezi pozivamo privredne subjekte da se pridržavaju propisanih mjera, kao i građane da zadrže odgovornost u ličnom ponašanju - poručili su iz Inspektorata.

Na poštovanje epidemioloških mjera upozorava i sekretar Udruženja trgovine i turizma pri Privrednoj komori RS Dragana Šobot, koja ističe da je trgovcima u interesu da se svakog dana, pa tako i na “crni petak” ispoštuju sve epidemiološke mjere kako bi mogli nesmetano da rade.

- Potrebno je da i trgovci ispoštuju sve što je propisano radi očuvanja zdravlja kupaca. Uvijek ima neko od zaposlenih ko opominje i one kupce koji ne nose maske, tako da je svim privrednim društvima je u interesu da rade normalno - rekla je Šobot. Govoreći o tradicionalnim sniženjima koja pripremaju trgovci posljednjeg petka u novembru, kazala je da je svaki pad cijena veoma primamljiv za kupce, te da mnogi čekaju baš taj dan kako bi pazarili željeni proizvod.

U udruženjima za zaštitu potrošača ističu da kupci treba da budu pažljivi i da ne kupuju stihijski nego da biraju artikle koji im zaista trebaju, te da obrate pažnju jer bi na svakom sniženom artiklu uz novu cijenu trebalo da piše i ona prva.

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je da, ako je suditi prema reklamama na izlozima prodavnica u Bijeljini, stanovnike ovog grada u petak očekuju sniženja i do 70 odsto.

- Jedino stvarno sniženje je tamo gdje vidite da piše totalna rasprodaja, sve ostalo su raznorazne kalkulacije trgovaca. U proteklih mjesec dana trgovci su digli cijene poprilično i zato treba voditi računa za koliko je neki artikl stvarno jeftiniji. Po zakonu, trgovci su dužni da na artiklu navedu staru cijenu, pa procentualno za koliko je snižena, a potom i novu cijenu. U suprotnom, tu ima posla za inspekciju - ističe Vasilić. Naglašava da će, kada se sve to uzme u obzir, cijene na “crni petak” realno biti niže nekih desetak procenata.

Da su potrošači često meta obmane upozorava i izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić, naglasivši da ponekad na izlogu piše da je veliko sniženje, a u stvari se to odnosi samo na određene artikle.

- Slična priča je i za “crni petak”. U svijetu se na taj dan rasprodaje sve ono što nije prodato tokom ljeta, dok kod nas to nije slučaj. Kod nas su sniženi samo određeni artikli i to do 30 ili do 50 odsto. Pronađe se u radnjama ponešto jeftinije, ali sve ovo je samo mamac za potrošače da uđu u trgovine, ali sniženja nisu ni približno onakva kao u svijetu - poručila je Marićeva.

Histerija

Histerija “Crnog petka” u Americi vlada još od početka pedesetih godina prošlog vijeka, a šoping groznica posljednjeg petka u novembru Evropu je počela da “trese” nedavno. Istraživanje od prije šest godina pokazuje da je tada svega 19 odsto ljudi učestvovalo ili uopšte znalo za groznicu “crnog petka”, da bi za dvije godine taj procenat porastao na više od 50 odsto. Istraživanja pokazuju da ovaj dan u godini uspijeva da privuče više od 170 miliona ljudi, te da njegova popularnost samo raste.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana