Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS: Klimatske promjene najveći izazov za agrar

Rekao je to u intervju za “Glas Srpske” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić navodeći da razvoju poljoprivrede ozbiljne probleme stvaraju sve ekstremnije vremenske nepogode.

- Tokom 2019. godine uslovi za proizvodnju su bili zahvalni s obzirom na to da nije bilo mnogo grada, suše i mraza. Međutim, kada se posmatra posljednja decenija jedva da smo imali tri takve povoljne godine. Prije nekoliko godina mraz u aprilu je desetkovao voćarsku proizvodnju i upravo zbog čestih vremenskih neprilika izdvajamo velika sredstva za izgradnju sistema za navodnjavanje, podstičemo poljoprivrednike da postavljaju protivgradne mreže i jačamo “Protivgradnu preventivu” - rekao je Pašalić.

GLAS:  Poljoprivrenici ove godine mogu računati na 75 miliona KM iz agrarnog budžeta. Šta će biti prioriteti?

PAŠALIĆ: Agrarni budžet je veći za četiri miliona KM u odnosu na lani i cilj nam je da svake godine raste. Želimo taj novac rasporediti na najbolji mogući način, a cilj je da što više novca ide za kapitalne investicije, odnosno za nabavku opreme, mehanizacije, priključaka i izgradnju novih objekata jer je to preduslov za razvoj poljoprivrede, uz primjenu novih znanja. Lani smo prvi put svim proizvođačima koji su aplicirali za nabavku novih traktora i priključaka obezbijedili fiksni povrat sredstava od 30 odsto. Rezultat je 140 novih traktora i 500 priključaka. Želimo u narednim godinama u najvećoj mogućoj mjeri obnoviti poljoprivrednu mehanizaciju.

GLAS: Najavljene su izmjene u sistemu isplate podsticaja. O čemu se radi?

PAŠALIĆ: Prepoznali smo potrebe proizvođača iz područja u kojima su otežani uslovi za razvoj poljoprivrede, poput Hercegovine ili mjesta sa  nadmorskom visinom iznad 600 metara i za njih ćemo imati posebne mjere. Takođe, nove mjere podrške očekuju i institucije, prije svega institute i fakultete, jer njih moramo jačati. Pravilnik za raspodjelu novca je donesen i trebalo bi da bude usvojen ovog mjeseca, kada će biti poznati svi detalji.

GLAS: Koliko je isplaćeno podsticaja za prošlu godinu?

PAŠALIĆ: Zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa Ministarstvom finansija RS imamo dobru dinamiku u isplati podsticaja. Za 2019. godinu je isplaćeno oko 50 miliona KM, a plan je da preostali dio novca isplatimo do februara, dok bi u martu trebalo da počne isplata za 2020. godinu.

GLAS: Iako se izdvaja sve više novca za agrar, broj poljoprivrednih proizvođača u RS se smanjuje. Zbog čega?

PAŠALIĆ: To je nezaustavljiv proces koji prolaze sve zemlje u okruženju. Oni koji ostaju se ukrupnjavaju, specijalizuju, nabavljaju novu opremu, modernizuju farme i proizvode više. Najbolji primjer je mljekarski sektor gdje je broj gazdinstava pao ispod 4.000 ali proizvodnja mlijeka konstantno raste. Moramo naći način da pomognemo onima koji se bave poljoprivredom da budu konkurenti proizvođačima u regionu. To se postiže ulaganjem u nove tehnologije i znanja i zbog toga želimo jačati institucije koje se bave naučno-istraživačkim radom. Težimo da bude što više mladih proizvođača jer se oni brže prilagođavaju novim tehnologijama i zbog toga mlađima od 40 godina dajemo  veće podsticaje.

GLAS: Domaće poljoprivrednike godinama muči prekomjeran uvoz. Da li  proizvođači mogu očekivati bolju zaštitu sa nivoa BiH?

PAŠALIĆ: Kada treba zaštititi domaću proizvodnju, BiH kao da se plaši da pokaže stav, nedostaje odlučnosti za uvođenje mjera iako postoje mehanizmi za to. Nevjerovatno je da neke proizvode uvozimo u velikim količinama a imamo sopstvene viškove. Resorno ministarstvo na nivou BiH treba da organizuje sastanak sa entitetskim ministarstvima i da dogovorimo kako da u prvi plan stavimo poljoprivrednike a ne trgovce. S druge strane, i proizvođači moraju preuzeti odgovornost za svoje promašaje jer, na primjer, ne mogu toviti bikove za koje nemaju tržište.

GLAS: Spomenuli ste tov junadi. RS je u 2019. godini izdvojila dva miliona KM za interventni otkup , kakvi su rezultati te mjere?

PAŠALIĆ: Zahvaljujući izdvojenim sredstvima omogućen je otkup između 6.000 i 8000 bikova, a do sada je otkupljeno oko 4.000, što je uveliko dovelo do rasterećenja na terenu. Tom mjerom nije moguće u potpunosti eleminisati problem, ali smo ga ublažili i zaštitili proizvođače.  Biće interesantno analizirati uvoz mesa u periodu od sredine oktobra 2019. godine do kraja januara, kada se završava ta mjera. Prema podacima koje imamo uvoz je već sada smanjen.

Novo ministarstvo

GLAS: Predstavnici EU često ističu potrebu uvođenja ministarstva za poljoprivredu na nivou BiH. Kakav je stav RS u vezi s tim pitanjem?

PAŠALIĆ: RS je apsolutno protiv formiranja tog ministarstva jer je nepotrebno i nije u saglasnosti sa ustavnim nadležnostima. Belgija, koja ja centrala EU ima tri ministarstva poljoprivrede, a kad mogu oni tako funkcionisati, ne vidim zašto ne može BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.