Barijere i dalje prisutne, potrebna kancelarija za praćenje procesa unapređenja

Srna
Barijere i dalje prisutne, potrebna kancelarija za praćenje procesa unapređenja

BANjALUKA - Lica sa invaliditetom u Republici Srpskoj i dalje se suočavaju sa raznim barijerama zbog čega je neophodno postojanje kancelarije koja bi pratila proces unapređenja jer ni danas nije dovoljno jasna slika o njihovom broju i potrebama, rekla je konsultant za pitanja prava marginalizovanih grupa Tanja Mandić Đokić.

"To je prva prepreka u projektovanju stvarnih potreba i načina za njihovo rješavanje", rekla je Đokićeva Srni povodom 3. decembra - Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom.

Đokićeva, koja je osoba sa invaliditetom, navela je da je položaj ovih lica u BiH loš, iako na njihove mnogobrojne probleme upozorava i Komitet UN, naglasivši da su žene sa invaliditetom izložene najmanje dvostrukoj, a često višestrukoj diskriminaciji u društvu", ukazuje Đokićeva

Ona je istakla da je alarmantno to što u uslovima globalne krize društvene grupe koje su već ranjive i marginalizovane bivaju gurnute još dalje na margine društva, a njihov položaj se dodatno pogoršava.

"Tako je i u Republici Srpskoj od početka pandemije virusa korona primjetna znatna stagnacija ranije pokrenutih procesa za poboljšanje položaja lica sa invaliditetom", ukazala je Đokićeva.

Ona je rekla da se na osnovu rada udruženja lica sa invaliditetom zna da se ona lica još suočavaju sa elementarnom pristupačnošću okruženja u smislu arhitektonskih barijera, ali i barijera u komunikaciji i pristupu sadržajima.

"Javni prevoz, posebno međugradski, je velika prepreka u mobilnosti lica sa invaliditetom. Usluge u zajednici se vrlo malo ili nimalo razvijaju. Puni pristup obrazovanju još nije omogućen, sistematski se ne pristupa zapošljavanju lica sa invaliditetom", navela je Đokićeva.

Ona je istakla da je jedan od velikih problema pristup uslugama zdravstvene zaštite i adekvatnim pomagalima, ortopedskim i audio-vizuelnim, ocijenivši da se problemima ovih osoba još ne pristupa sistematski, niti multidisciplinarno.

"Kao posljedicu takvog pristupa i nepostojanja jedinstvenog tijela, kao što je, na primjer, kancelarija koja bi pratila procese unapređenja položaja lica sa invaliditetom, nemamo ni danas dovoljno jasnu sliku o broju i potrebama lica sa invaliditetom u Srpskoj", ukazala je Đokićeva.

Ona je ukazala da udruženja lica sa invaliditetom, ulažu znatne napore da naprave pomak, kao i da je uloga aktivista značajna, ali ne može da zamijeni ulogu institucija koje su zadužene da svim građanima obezbijede ravnopravne i dostojanstvene uslove života.

Đokićeva je napomenula da je ovogodišnja tema obilježavanja Međunarodnog dana lica sa invaliditetom "Transformativna rješenja za uključiv razvoj: uloga inovacija u podsticanju pristupačnog i pravednog svijeta", čime se skreće na važnost kreiranja društva u kojem svi građani imaju istu mogućnost da razviju svoje potencijale i ravnopravno učestvuju u životu zajednice.

Direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nezgoda "Step" Dejan Trninić rekao je Srni da je najveći izazov u društvu i dalje pristuna percepcija da su osobe sa invaliditetom teret, koje zbog njihovog urođenog ili stečenog invaliditeta treba sažaljevati, svrstavati u nesposobne i odbacivati.

Trninić, koji je osoba sa invaliditetom, kaže da su njihovi problemi različiti u zavisnosti od kategorije, ali umnogome slični - zdravstveni, materijalni i egzistencijalni s obzirom na to jedan "dobar broj" lica nije radno aktivan, dok su troškovi liječenja i doživotne rehabilitacije veoma visoki.

"Mora da se obezbijedi taj socijalni i finansijski minimum u kojem će novčana davanja u vidu civilnih invalidinina i naknada za tuđu njegu i pomoć biti dovoljna za dostojanstven život pojedinca", rekao je Trninić.

On smatra da se civilni invaliditet mora institucionalno izjednačiti sa ratnim, kao i ukinuti neopravdan uslov za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu - da je invaliditet nastao prije 18. godine.

"Osobe sa invaliditetom koje su zaposlene često su vrlo efikasni i cijenjeni radnici u svojim kolektivima. Te osobe ulažu svoj maksimum, ne samo da bi se dokazali kao podjednako vrijedni, već i zbog činjenice da zaposlenje predstavlja vid povratka u društvo nakon završetka zdravstvene rehabilitacije", istakao je Trninić.

On je naglasio da će se potpuna inkluzija postići onda kada se cjelokupno društvo fizički i mentalno prilagodi osobama sa invaliditetom.

"Nažalost, taj dan je još daleko, što ne treba da nas sprečava da radimo na tome da taj cilj ostvarimo", kaže Trninić i ističe da se problemima ove kategorije stanovništva, podizanjem svijesti, ravnopravnosti i uključenosti u sve aspekte društva treba baviti svih 365 dana u godini.

On je rekao da ličnim primjerom, osnivanjem Udruženja "STEP" želi da ukaže na probleme osoba sa invaliditetom, a aktivnostima Udruženja nastoje se otkloniti njihove svakodnevne barijere.

"Među našim ciljevima su poboljšanje položaja lica žrtava saobraćajnih nezgoda i podrška licima sa invaliditetom uopšte, s obzirom na to da su naši članovi kako lica sa posljedicama saobraćajnih nezgoda, ujedno i osobe sa invaliditetom", ističe Trninić.

Predsjednik Gradskog odbora Udruženja lica sa invaliditetom Banjaluka Radovan Ristić rekao je Srni da na području banjalučke regije ima više od 2.000 osoba sa invaliditetom, te da je potrebno ojačati personalnu asistenciju, prvenstveno prevoz, jer su to i prva dva preduslova za samostalan život, pa tek onda zapošljavanje.

"I ranijih godina smo imali problema sa pronalaskom posla, a u posljednje dvije godine od kada je prisutna pandemija to je još više otežano", rekao je Ristić i dodao da je situacija generalno nepovoljna za lica sa invaliditetom, a jedan od najvećih probelam je zapošljavanja.

On je naveo da je Banjaluka prednjači puno u odnosu na druge lokalne zajednica kada je riječ o riješnim arhitektonskim barijerama, i to ne samo u Republici Srpskoj, nego i u BiH, ali smatra da ima još puno toga da se radi.

Dan lica sa invaliditetom, 3. decembar, ustanovljen je 1992. godine rezolucijom Generalne skupštine UN s ciljem skretanja pažnje na razumijevanje invaliditeta i značaj podrške društva u očuvanju dostojanstva, obezbjeđivanju poštovanja ljudskih prava lica sa invaliditetom, kao i poboljšanja uslova života

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana