Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS: Nosićemo maske u bolnicama i poslije pandemije

Milijana Latinović
Foto: Velibor Tripić

Nošenje zaštitne maske je najbolja mjera prevencije protiv korone. Razmišljamo da sa aspekta kontrole širenja virusa maske ostanu trajno u zdravstvenim ustanovama, gdje je potencijalno najveći rizik od širenja zaraze, bez obzira na to da li je riječ o pacijentima ili medicinarima.

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić, naglasivši da bez obzira na to što su nam nakon godinu i po dana pandemije maske vjerovatno i dosadile, one pomažu u suzbijanju prenošenja virusa.

- Vjerovatno ćemo ih zadržati u zatvorenom prostoru i u narednom periodu dok ne bude dostignut adekvatan nivo procjepljenosti, ne samo u Srpskoj, već i u regionu - rekao je Šeranić.

GLAS: U kojoj fazi epidemije se nalazi Republika Srpska?

ŠERANIĆ: Nalazimo se u fazi stabilizacije. Brojevi pokazuju da je mnogo manje zaraženih na dnevnom nivou i hospitalizovanih u bolnicama sa težom kliničkom slikom. U svim lokalnim zajednicama je manje-više ista situacija.

GLAS: Koliko će vakcinacija protiv virusa korona pomoći da se zadržimo na jednocifrenim brojevima na dnevnom nivou?

ŠERANIĆ: Vakcinacija jeste jedan od najboljih alata za kontrolisanje epidemije, a da li ćemo se zadržati na jednocifrenim brojevima to svakako zavisi i od mutacije virusa i trenutne situacije u pojedinim zemljama. Veći broj vakcinisanih omogućiće da se mjere ipak relaksiraju i da idemo ka nekim normalnijim tokovima života. Odziv na vakcinaciju u Srpskoj je odličan i idemo dalje u tom pravcu.

GLAS: Koliki procenat stanovništva je prebolovao zarazu i koliko je ljudi potrebno vakcinisati da bismo pričali o kolektivnom imunitetu?

ŠERANIĆ: Naša dva javna medicinska fakulteta su protekle zime radila serološku studiju, koja je pokazala da oko 35 do 40 odsto stanovnika ima antitijela na virus korona, dok je prokuženost među zdravstvenim radnicima i veća. Kada govorimo o procjepljenosti, do sada je oko 145.000 osoba vakcinisano prvom i skoro 50.000 drugom dozom. U ove brojke ne ulaze oni koji su vakcinisani u Republici Srbiji, koje ovom prilikom pozivam da se jave porodičnom ljekaru i dostave sertifikate o vakcinaciji da bi bili evidentirani, a time bi baza bila potpuna.

GLAS: Koliko su ugroženi oni koji ipak ne žele da se vakcinišu?

ŠERANIĆ: Kao što smo govorili na početku epidemije, određen procenat oboljelih završi sa teškom kliničkom slikom, na respiratoru i ne znamo kakav ishod može biti. Gledano sa tog aspekta oni predstavljaju ugroženu populaciju. U toku su studije koje će pokazati koliko vakcinisani prenose virus koji kod drugih može da izazove teže oboljenje.

GLAS: Nedostatak druge doze ruske vakcine izazvao je nezadovoljstvo među građanima. Kada će biti nastavljena revakcinacija?

ŠERANIĆ: Prije nekih mjesec i po zvanično smo obaviješteni od strane proizvođača vakcine “sputnjik V” da su izmijenili uputstva u vezi sa revakcinacijom te da je to moguće učiniti u periodu od 21 do 90 dana. Razumijemo da ima i nedoumica ili nezadovoljstva kod stanovništva, a očekujemo da bi do kraja juna trebalo da stignu i te doze.

GLAS: Većina mjera je ublažena, na šta treba da obratimo pažnju, šta je i dalje najveći rizik? Kako ćemo ljetovati?

ŠERANIĆ: Prošlo je dosta vremena i želja za vraćanje u normalne tokove života je velika. Međutim, sa epidemiološkog stanovišta ne možemo preporučiti ništa drugo, osim da i dalje budemo obazrivi na mjestima gdje se okuplja veliki broj ljudi. Pred nama je turistička sezona i putovanja i tamo gdje nije moguće držati distancu i niste u krugu najbližih preporučljivo je nositi masku. Idu i festivali, mjere jesu propisane, ali i pojedinci moraju da vode računa, a ne da prebacujemo odgovornost jedni na druge.

GLAS: Treba li da strahujemo od mutiranih sojeva virusa? Može li nas zapljusnuti još jači talas pandemije od onoga što smo imali?

ŠERANIĆ: Mutacije virusa su neminovne i mutirani sojevi cirkulišu među ljudima. Sada je u svijetu aktuelan takozvani delta soj virusa korona. Primjera radi, Moskva se zatvara zbog naglog porasta zaraženih, slično je u Indoneziji, Čileu i Britaniji, tako da je to veliki izazov za sve nas. Laboratorija Instituta za javno zdravstvo RS radi sekvencionisanje virusa, tako da ćemo u trenutku kada se delta soj pojavi i kod nas na osnovu toga uvoditi mjere. Razumijem da će biti teško ponovo vratiti neke mjere. Iskoristićemo ljeto da vakcinišemo što više ljudi i da i zdravstveni radnici odmore, jer iako neke scenarije ne želimo, moramo biti spremni.

GLAS: Kada ćemo moći proglasiti kraj epidemije?

ŠERANIĆ: Kada je riječ o pandemiji vodićemo se procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, kao što je bio slučaj i sa proglašenjem. I dalje smo u vanrednoj situaciji. Treba sačekati još i imati na umu da pojedini sojevi i dalje mogu da donesu neželjene situacije.

“Kovid” pasoš

GLAS: Gdje smo mi u pogledu uvođenja “kovid” pasoša?

ŠERANIĆ: Imali smo niz sastanaka kada je riječ o toj temi i s obzirom na to da je Evropska komisija izdala preporuke kako “kovid” pasoš treba da izgleda, Srpska je gotovo spremna da izdaje ta dokumenta. Ostalo je da budu usaglašeni još neki tehnički detalji. Sličnu formu tog obrasca mi već izdajemo. To je zdravstveni, a ne identifikacioni dokument. Bez obzira na različite inicijative, Srpska neće pristati ni na kakav prenos nadležnosti u tom procesu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana