Mlinari se bogate preko leđa seljaka

Anita Janković-Rečević
Mlinari se bogate preko leđa seljaka

Banjaluka - Ratari širom Srpske ogorčeni su na otkupljivače pšenice, za koje tvrde da se bogate preko njihovih leđa, jer žito i dalje plaćaju po veoma niskim cijenama uprkos tome što je na berzama u regionu došlo do skoka cijena hljebnog zrna, a da stvar bude gora, mlinari najavljuju i poskupljenje brašna u narednih desetak dana.

Na novosadskoj Produktnoj berzi cijena pšenice se već danima kreće oko 0,33 KM po kilogramu, a mlinari u Srpskoj od početka žetvene sezone pa sve do sada za kilogram hljebnog žita daju od 0,22 do 0,25 KM, što naročito ljuti domaće proizvođače koji tvrde da su po ko zna koji put prevareni.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić kaže da domaći mlinari odbijaju da prate rast cijena pšenice na berzama jer im to ne ide u prilog, istakavši da bi se i te kako ravnali sa berzanskim izvještajima da je situacija obrnuta i da su cijene pale. 

- Iako cijena na berzama u regionu raste, u RS uredno stagnira. Opljačkani smo kao nikada do sada i do jeseni će sigurno veliki broj poljoprivrednika odustati od sjetve pšenice jer iza nas niko nije stao, ni država ni lokalne zajednice. Prednost se daje nekolicini mlinara u odnosu na hiljade ratara - naglašava Bakajlić.

Tvrdi da otkupljivači iz Semberije zarađuju mnogo novca preprodajući domaću pšenicu na stranom tržištu.

- Posljednjih dana se izvoze velike količine pšenice, kupljene od napaćenih seljaka po sramno niskoj cijeni, te preprodaju za veliki novac. Profitiraju trgovci koji nit' kopaju nit' oru, a mi koji prolivamo znoj u polju postajemo njihova jeftina radna snaga i aparat za bogaćenje - kaže Bakajlić.

Razočaran je i semberski poljoprivrednik Ljubo Maletić, koji tvrdi da je na tržištu bezvlašće i da svaki mlinar radi kako hoće i plaća onoliko koliko mu odgovara.

- Zakon nije uređen i sve ide na povuci-potegni. Niko ne vodi računa o poljoprivrednicima. Imao sam 18 tona pšenice i prodao sam je po 0,26 KM po kilogramu i kad tome dodam podsticaje države od 0,05 KM, opet moram namiriti još 1.000 KM da podmirim troškove proizvodnje - žali se Maletić.

Niske otkupne cijene mlinari u Srpskoj donedavno su pravdali usklađivanjem sa zemljama regiona, a sada, kada su u Srbiji cijene skočile, ističu da je sve individualno i stvar dogovora kupca i proizvođača.

- Ne postoji zajednička cijena, utvrđena od strane države, i svako se individualno dogovora. Berze regulišu tržište i mlinari moraju da ih prate, ali da li to svi rade, ne znam - kaže predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos.

Iako cijenu pšenice ne planiraju da usklade sa Srbijom, po svemu sudeći, uskladiće cijene brašna jer već najavljuju poskupljenje.

- Tona brašna u Srbiji umjesto dosadašnjih 180 evra već neko vrijeme košta 190 evra, i u narednih desetak dana možemo očekivati da ono poskupi i kod nas. Poskupljenje po vreći od 25 kilograma bi moglo biti oko pola marke - rekao je Kos.

Vlasnik banjalučkog “Krajina klasa” Saša Trivić ističe da su neki mlinari već podigli cijene brašna.

  • Riječ je o minimalnom poskupljenju koje za sada neće uticati na rast cijena hljeba i pekarskih proizvoda. Ako dođe do drugog talasa poskupljenja brašna, vidjećemo šta ćemo - rekao je Trivić.

Pravilnik

Savo Bakajlić kaže da u Srpskoj hitno mora biti donesen pravilnik o otkupu pšenice, jer se u suprotnom proizvođačima ne piše dobro.

- Trenutno svaki mlin ima svoja pravila otkupa i tome se mora stati u kraj. Institucije treba da donesu pravilnik sa parametrima kojih će otkupljivači morati da se pridržavaju. Ove godine kvalitet pšenice jeste lošiji, ali opet zadovoljava standarde. Kvalitetom se mnogo manipuliše. Ako se do nove godine problem ne riješi, pšenicu više nećemo sijati - kategoričan je Bakajlić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana