Prikupljanje dokumenata za prevoz pokojnika iz inostranstva posebno osjetljiva obaveza: Pouzdano preduzeće garancija za brz završetak procedura

GS
Prikupljanje dokumenata za prevoz pokojnika iz inostranstva posebno osjetljiva obaveza: Pouzdano preduzeće garancija za brz završetak procedura

Prikupljanje obimne dokumentacije za prevoz pokojnika iz inostranstva je posebno osjetljiva obaveza i stoga je, da bi se izbjegli čekanje i neprijatnosti raznih vrsta na granicama, neophodno angažovati licencirano i pouzdano pogrebno preduzeće.

Jedno od takvih jeste "Laguna-Bestattung" d.o.o., pogrebno preduzeće iz Republike Srpske, koje već duže od dvadeset godina posluje na teritoriji većine evropskih zemalja- Austrije, Njemačke, Holandije, Danske i Švedske prije svih.

Ovo je jedna od prvih pogrebnih firmi u regionu koja je dobila sve međunarodne licence za prevoz pokojnika u vrijeme pandemije virusa Kovid - 19, a prema riječima direktora Vladimira Avlijaša, daju garancije da će se prevoz preminulih kroz sve zemlje Evropske unije i regiona odvijati neometano, bez čekanja, te da će čitav proces biti završen brzo i dostojanstveno, onako kako pokojnik zaslužuje.

Procedura

Ako osoba premine u inostranstvu, a njegova porodica želi da sahranu obavi u rodnoj zemlji, to je svakako moguće, samo je potrebno da se obavi određena procedura i sredi papirologija.

Najvažnija stvar je da angažuju pouzdanu pogrebnu firmu koja vrši međunarodni prevoz preminulih. Pouzdana pogrebna firma jeste pogrebno preduzeće, najčešće d.o.o. čija je registrovana djelatnost prevoz pokojnika iz inostranstva im omogućava da posjeduju brojne međunarodne licence neophodne za prevoz pokojnika na teritoriji Evropske unije.

Određene papire za prevoz preminulih može da izvadi samo porodica, kao što su, na primjer vjenčani list ili potvrda o grobnom mjestu u Banjaluci. Sve ostale papire u inostranstvu može pribaviti pogrebna firma koju angažuje porodica pokojnika i ta usluga treba da bude besplatna.

Jedan od većih izdataka jeste čuvanje tijela preminulog. Bolnice na zapadu, naime, uslugu čuvanja tijela preminule osobe naplaćuju po satu i te cijene su bezobrazno visoke.  Tako za jedan sat korišćenja mrtvačnice, bolnice u Njemačkoj i Austriji naplaćuju i do 100 evra, zavisno od bolnice u kojoj se tijelo pokojnika nalazi, dok su u Holandiji, Danskoj ili Švedskoj te cijene često i veće. Stoga je neophodno brzo reagovati i organizovati prevoz pokojnika u BiH u što kraćem roku. Prvo što je potrebno je upravo angažovati pouzdano pogrebno preduzeće, koje kao prijavljenu djelatnost ima licenciran međunarodni prevoz pokojnika.

Potrebno je prikupiti razne dozvole sanitarnih inspektora, dozvole za izlazak iz zemlje, izvještaje doktora i brojnu dokumentaciju koja se mora dobiti u ambasadi BiH u zemlji u kojoj se dogodio nesrećni slučaj.

Prikupljanje može da traje danima, naročito kada se radi o administrativnim obavezama u ambasadi BiH.

A je već napomenuto, cijena boravka tijela preminulog u bolnicama se naplaćuje po satu, što naposlijetku može da košta pravo bogatstvo. Zato su zlata vrijedni dobri kontakti koje pogrebno preduzeće ima u ambasadama BiH u Evropi. Zahvaljujući njima i dugogodišnjoj saradnji, administrativne obaveze se u ambasadi završava neuporedivo brže nego što je to to slučaj kod drugih.

Saradnja sa ambasadama BiH je naročito kvalitetna, pa ako je riječ o prevozu pokojnika iz Njemačke ili Austrije, potrebna dokumentacija može biti spremna već nakon 24 časa, što direktno utiče da kompletan prevoz pokojnika iz Austrije u Banjaluku na primjer, ne traje duže od dva radna dana.

Neophodan oprez

Nažalost, svjedoci smo činjenice da se ne smanjuje broj građana Republike Srpske koji su se, u potrazi za boljim životom i većim primanjima, otisnuli u bijeli svijet i danas svoj hljeb zarađuju u inostranstvu.

 Njihovi motivi su naravno razumljivi, potrebno je zbrinuti porodicu koja najčešće ostaje u Republici Srpskoj, prehraniti i školovati djecu kako ista sutra, nadamo se, neće imati potrebu da sreću traže preko grane, nego će ostati i opstati na svom ognjištu. Kao najprivlačnije destinacije naših ljudi u rasejanju slove Austrija, Njemačka, Švajcarska, zatim slijede Italija, Slovenija, a u poslednje vrijeme sve učestalije su i Holandija, Belgija, Danska, Švedska i druge skandinavske zemlje. Naši ljudi su sposobni i vrijedni radnici, bilo da je riječ o kvalifikovanim radnicima za deficitarne poslove, ili se radi visoko obrazovanim stručnjacima čiji kvaliteti su dobrodošli na zapadu.

Nažalost neki od njih ne dočekaju zasluženu penziju i da se tokom života vrate iz inostranstva i nastave svoj život u domovini.  Nesreća na poslu, iznenadna bolest i saobraćajne nesreće su, nažalost sastavni dio života na svim meridijanima. Većinu smrt zatekne dok još borave u inostranstvu, iznenada. Šok koji se javlja potpuno parališe prijatelje i porodicu koja je u žalosti. Porodica rijetko kada želi da ostavi svoje najmilije da počivaju u inostranstvu, već organizuju prevoz pokojnika i sahranu u rodnoj zemlji preminulog, kako bi bar vječni život mogao da provede u svojoj zemlji.

Kada se dogodi najgore, porodica i prijatelji preminulog, iako u žalosti, pojašnjava, moraju brzo da reaguju jer svako čekanje nažalost donosi ogromne troškove za porodicu, i trebalo bi učiniti sve što se može da se isti izbjegnu ili bar svedu na najmanju moguću mjeru.

Ovdje treba biti pažljiv jer ovaj relativno unosan posao je doveo do toga da je region preplavljen pogrebnim firmama koje nude i vrše usluge prevoza pokojnika iz Evrope u Republiku Srpsku, iako im je prijavljena djelatnost "prevoz robe i usluga", a sve obavljaju sa sumnjivim dozvolama. Takođe, u vrijeme pandemije korona virusa kontrole na granicama su maksimalno pooštrene, a prevoz preminulih je naročito osjetljiva djelatnost u novonastaloj situaciji. Iz opravdanih razloga, svega par pogrebnih firmi u regionu je dobilo licence za obavljanje djelatnosti prevoza pokojnika na teritoriji Evropske unije za vrijeme pandemije.

Izvor: https://www.prevozpokojnika.org/bosna-i-hercegovina/

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana