Vjerski turizam nova šansa Rogatice

Sreten Mitrović
Vjerski turizam nova šansa Rogatice

ROGATICA - Uz prirodne ljepote opština Rogatica obiluje vjerskim objektima od kojih su neki stari stotinama godina i imaju bogati istorijski značaj zbog čega nadležni u tome vide novu veliku šansu za razvoj turizma i privlačenje što većeg broja posjetilaca.

Direktor Turističke organizacije opštine Predrag Ujić kaže da je većina od šest srpskih pravoslavnih crkava i spomen-kapele u Rogatici i Starom Brodu sve posjećenija.

- Tu je i katolička crkva, Šudžaudinova džamija i mnogo drugih džamija širom opštine - kaže Ujić.

Jedna od najposjećenijih jeste crkva Svete Trojice koja datira iz davne 1886. godine. Poznata je po tome što je u dio njenih dobro vidljivih zidova ugrađen srednjovjekovni stećak sa natpisom i ploča iz rimskog doba.

Uz to, ovaj sveti hram za vrijeme svojih 136 godina postojanja prihvatio se blagodeti savremenog doba. Dobio je struju pa uz ostalo, njegovo zvono ne poziva vjernike na molitvu na stari način - konopcem i zvonarom kome je to bio osnovni zadatak. Tu je i podno grijanje, ali i LED osvjetljenje.

Dosta godina sakupila je i katolička crkva posvećena Mariji Pomoćnici. U dobrom je stanju gledano sa strane, ali se za molitve vrlo rijetko koristi, jer u Rogatici nema katolika.

Tu je i Šudžaudinova ili Čaršijska džamija koja datira iz 16. vijeka. Tvrdi se da je zadužbina nekog vojskovođe zvanog Šudžaudin. Stradala je dobrim dijelom u posljednjem ratu, a novi sjaj, zahvaljujući donaciji istanbulske opštine Beledija, ponovo je dobila 2007. godine.

Biser vjerskog turizma u Rogatici svakako bi mogle biti Crkvine i hram Svetog Jovana Krstitelja. Legenda kazuje da je riječ o lokalitetu na kome je bio ljetnikovac sa crkvom zadušnicom srpskog kralja Dragutina Nemanjića iz 13. vijeka. Sa okupacijom koju je izvršila Osmalijska imperija ljetnikovac i crkva su nestali, ali je u narodu ovog kraja ostala navika saborovanja uz Ivanjdan 7. jula i Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja 11. septembra.

Posjetioci Crkvina se od 2015. mogu pomoliti Bogu u novoj, rariretnoj crkvi gdje na bogosluženje dolaze mnogi vjernici, ali i drugi znatiželjnici koji mogu uživati i u čarima ljepote koju nudi ovo mistično mjesto u stoljetnim šumama Devateka i legendarne Vidove gore.

Na masovniju posjetu Crkvinama uticalo je i prošlogodišnje dovođenje struje u hram, a prava turistička procvat očekuje se nakon što dođe i asfalt do ovog mjesta koje se nalazi između sela Rađevići i Babljak.

To bi trebalo da se desi već tokom ove godine, jer je modernizacija uz asfaltiranje makadama Klančić - Crkvine, u dužini od 1,5 kilometara, u planu Šumskog gazdinstva “Sjemeć” koje gazduje šumama u i oko Crkvina.

Značajno mjesto u budućem vjerskom turizmu u Rogatici ima crkva Svetih apostola Petra i Pavla na Borikama, koja ove godine obilježava 111 godina od osvećenja.

Zanimljivo je, reče paroh ove crkve, jerej Dragan Jović da ikonostas ovog hrama izaziva posebno divljenje i respekt.

- Urađen je u radionici Nikole Ivkovića u Novom Sadu 1935. godine u drvetu tehnikom imitacije mermera i on i danas, kao svojevrsni unikat, nakon toliko godina i dva rata koje je preživio, blista punim sjajem - kazuje Jović.

Pažnju mještana ali i turista sve više privlače i spomen-kapele u centru ove lokalne zajednice i selu Stari Brod. Prva čuva sjećanje na 291 poginula borca u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a druga na 6.000 nedužnih žrtava koje su u proljeće 1942. godine ubile ustaša zloglasne Crne legije Jure Francetića i domaćeg “cvijeća”, najviše komšija muslimana iz okolnih sela Starog Broda u opštini Rogatica i Miloševića u opštini Višegrad.

Ikona Bogorodice

Crkva Svetih apostola Petra i Pavla na Borikama preživjela je tragedije kao i narod ovog kraja. Ikonu Bogorodice sa Isusom Hristom 1941. godine ustaše su rasporile bajonetom i probile puščanim metkom. U više navrata bilo je inicijativa da se ona restaurira, ali je na inicijativu mitropolita dabrobosanskog Vladislava odlučeno da ostane u takvom stanju kao svojevrsno svjedočanstvo vandalizma u jednom teškom vremenu po srpski narod. Nažalost, nova generacija sveštenika, možda i ne znajući za amanet mitropolita Vladislava, nije ispoštovala njegov zavjet pa je ova ikona reparirana, a nalazi se sa desne strane od izlaza iz ikonostasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana