Vaganska pećina sve posjećenija

Srna
Foto: Srna

ŠIPOVO- Vagansku pećinu nadomak Šipova, koja je zvanično otvorena za posjetioce 16. avgusta ove godine, posjetilo je oko petsto domaćih i inostranih turista.

Atrakcija koja privlači i pojedince i kolektive

Vršilac dužnosti direktora JU Turističke organizacije opštine Šipovo Vesna Muždeka navodi Srni da su veoma zadovoljni posjećenošću pećine, s obzirom na to da je gotovo cijelo ljeto prošlo u adaptaciji za posjete i da je njena promocija počela relativno kasno.

"Što se tiče strukture turista, većina su bili domaći turisti i turisti iz Srbije, ali je bilo i posjetilaca iz inostranstv. Osim onih koji imaju naše korijene, bilo je i stranaca koji nemaju porodične veze sa ovim krajevima", navodi Muždeka.

Ona napominje da su imali i organizovane posjete raznih kolektiva, firmi, speleoloških društava, kao i nekoliko manjih škola.

"Otvaranje pećine, prema našim procjenama, a na osnovu dijela sezone iza nas, u velikoj mjeri će privući turiste kojih i sada nije malo u Šipovu u toku sezone. Posjetioci su bili jako zainteresovani za ovu novu atrakciju, a reakcije nakon posjete su bile isključivo pozitivne", priča Muždeka.

Prema njenim riječima, vladalo je veliko interesovanje medija za Pećinu, pa su imali posjete gotovo svih domaćih medijskih kuća i portala, kao i nekoliko iz regiona.

Muždeka objašnjava da je pećina u zimskom periodu zatvorena zbog hladnoće, pa i nema zainteresovanosti za posjete u tom periodu, ali da je posjeta u vrelim ljetnim mjesecima pravo osvježenje, pošto temperatura konstantno iznosi osam stepeni celzijusa.

"Za narednu sezonu planirana je saradnja sa turističkim agencijama i kreiranje jednodnevnih i dvodnevnih paket aranžmana kako bismo turistima predstavili sve ljepote Šipova, sa pećinom kao najnovijim sadržajem", najavljuje Muždeka i naglašava da im je i plan veća medijska promocija pećine i Šipova u cjelini.

Pećinski nakit

Vaganska pećina, koja je udaljena tridesetak kilometara od Šipova, nalazi se pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske.

Smještena je u podnožju planine Vitorog na prostranoj Janjskoj kraškoj površini i po koncentraciji stalaktita i stalagmita jedan je od najznačajnijih podzemnih objekata u Republici Srpskoj.

"Zidovi i strane ispunjeni su `pećinskim nakitom`, a dominiraju bijeli oblici", ističe Muždeka.

Pećinu je osamdesetih godina prošlog vijeka istražio prof.dr Radenko Lazarević i knjiga o tome objavljena je 1999.godine.

"Za sada je istraženo 420 metara dužine pećine sa površinom od 1.704 metra kvadratna. Pećina je izvorskog tipa, izgradile su je ponorne vode Kupreškog polja i Vitoroga. To je suva pećina i stanište je vrlo rijetke vrste slijepog miša /širokouhi ljiljak/ koji je vrlo rijedak na Balkanu", objašnjava Muždeka.

U speleo-morfološkom pogledu, u pećini se razlikuje osam cjelina: Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Simele Šolaje, Janjski kanali, Dvorana divova, Ponorski kanal, Dvorana Rade Marijanca i Svečana dvorana.

"Čobanska dvorana ili ulazni kanal je vijekovima služila kao obor za stoku i sklonište za čobane te joj i sam naziv čuva sjećanje na raniju funkciju", priča Muždeka i ističe da Svečana dvorana ima najkvalitetniji nakit, bijeli amorfni i kristalni kalcit.

Posjetioci rado slušaju legende o pećini

"Od kako je otvorena Vaganska pećina, posjetioci su najradije slušali legende koje smo im pričali, a koje su nama prenijeli stariji mještani", napominje Muždeka.

Prema prvoj legendi, krava je ušla u pećinu, a nakon par dana je izašla na području Kupresa bez rogova i zderane kože, što je posljedica provlačenja kroz uske kanale i pećinski nakit.

Prema drugoj legendi, čobani su u zimskom periodu, skrivajući se od vremenskih neprilika, ložili vatru u Čobanskoj dvorani, a dim je izlazio na Kupres.

"Na osnovu ove dvije legende, a prema činjenici da je pećina nastala djelomično i od vode, koja se slivala sa Kupreškog polja, dolazimo do zaključka da je kilometrima dugačka i da izlazi negdje na području Kupresa", navodi Muždeka.

Prema trećoj legendi, mlada čobanica je zbog nevremena i guste magle ušla u pećinu i nikad nije pronađena, te se i sada, kad su jake kiše, njeni vapaji mogu čuti u pećini.

Prema četvrtoj legendi, partizani su se za vrijeme rata skrivali u pećini.

Takođe, jedna od legendi kaže da je voda, koja se nalazi na ulazu u pećinu,sa lijeve strane u "malom bazenu", ljekovita.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana