Srbačka bibliotekarka Slavica Repić djela zavičajnih pisaca skuplja skoro tri decenije

Dejan Jovičić

SRBAC - Kada je prije 40 godina stigla u Srbac kao profesor geografije Slavica Repić, porijeklom iz grada Nova Varoš u Srbiji, ni slutila nije da će oformiti bogatu zavičajnu zbirku sa 355 knjiga srbačkih autora i više od hiljadu drugih radova neknjiževne građe.

 

 

 

 

 

Nakon svega godinu dana provedenih u srbačkoj Gimnaziji, Slavica je počela da radi u Narodnoj biblioteci u Srpcu, gdje je prije 29 godina došla na ideju da počne prikupljati književnu građu zavičajnih pisaca, čime je udarila trajan pečat kulturnom životu ove opštine.

 

Slavica kaže da joj je jedan od glavnih motiva bio da bolje upozna svoj novi zavičaj, a svemu tome je doprinijela i izreka koja joj se urezala u pamćenje, a to je “da će jednog dana sve biblioteke ličiti jedna na drugu, a jedino će se razlikovati po zavičajnim zbirkama”.

- Ovo je za mene bio veliki izazov, jer niko prije to nije radio u Srpcu. To je u neku ruku bila i obaveza, jer je zakon o bibliotečkoj djelatnosti u bivšoj Jugoslaviji obavezivao sve narodne biblioteke da formiraju zavičajno odjeljenje. Odlučila sam da se prihvatim ovog posla, jer sam istovremeno htjela da tako saznam nešto više o svom novom gradu, u kojem sam zasnovala porodicu - rekla je Slavica.

Prva knjiga koju je zavela u registar bila je poetska zbirka “Lomnine” najstarije srbačke pjesnikinje Milje Tutnjilović, koja je u svojim radovima opisivala strahote logora Drugog svjetskog rata, u kojima je bila zarobljena kao dijete.

Zbirka je iz godine u godinu bila sve bogatija i u njoj su se našle monografske i periodične publikacije više od 50 zavičajnih pisaca iz Srpca, ali i onih koji žive i rade u Srbiji, Hrvatskoj, SAD, Švedskoj i drugim zemljama širom svijeta.

- Prikupila sam i razne časopise, letke, razglednice, pozivnice i fotografije. Sastavni dio ove bogate kolekcije je i hemeroteka, u kojoj su sabrani novinski članci o Srpcu iz raznih dnevnih listova i “Srbačkih novina”. Književna građa iz zbirke ne smije se iznositi iz zgrade i čitaoci se mogu upoznati sa njenim sadržajem samo u čitaonici biblioteke - kaže Slavica i dodaje da je izrađen katalog knjiga, koji je dostupan i u elektronskoj formi.

Materijale iz zavičajne zbirke izlagala je na raznim izložbama, a svoja iskustva u formiranju zavičajnog fonda je prezentovala na stručnim skupovima u Višegradu, Zenici i Sarajevu. Neki od radova nalaze se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Nacionalnoj biblioteci BiH i na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Zaslužena penzija

Slavica Repić je jedna od najstarijih srbačkih bibliotekarki, a pet godina je obavljala i posao direktora u ovoj ustanovi. U zasluženu penziju planira da ode krajem ove godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana