Slobodan Mitrović, uzgajivač aronije iz Rogatice: Rekordni prinosi nagrada za višegodišnje odricanje

Sreten Mitrović
Slobodan Mitrović, uzgajivač aronije iz Rogatice: Rekordni prinosi nagrada za višegodišnje odricanje

ROGATICA - Slobodan Mitrović, jedan od prvih i najvećih uzgajivača aronije u Rogatici, zadovoljno trlja ruke jer su ovogodišnji prinosi rekordni, a sa svoje plantaže očekuje da će ubrati najmanje 1,2 tone visokokvalitetnih bobica koje mnogi nazivaju eliksirom zdravlja.

- Priče o ljekovitosti aronije “krivac” su što sam počeo da se bavim uzgojem ove biljke jer, kako se tvrdi, pomaže kod grčeva, bolova, upale sluznice želuca i crijeva, čisti i jača jetru i olakšava tegobe kod pijeska i kamenca u žuči - kaže 61-godišnji Slobodan.

Za početak, prisjeća se, iz radoznalosti je kupio 50 sadnica i zasadio ih kod vikendice u selu Sjeversko.

- Prije odluke da se bavim uzgojem aronije radio sam u Fabrici žice u Novom Goraždu, ali, nažalost, ne dugo. Firma je otišla u stečaj. Bez posla, kao i ostali radnici, ostao sam i ja. Drugi nisam mogao naći, a uz to sam i ratni vojni invalid. Tražeći rješenje za egzistenciju porodice, odlučio sam se za uzgoj aronije. Bio je to “izlet” u potpuno nepoznato, jer se za ovu biljku gotovo nije ni znalo - priča Mitrović.

Podršku je 2015. godine dobio od Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Prijedor.

- Dobio sam 2.500 maraka, za koje sam kupio novih 200 sadnica aronije i tako se ja “upecah”, ali na moje zadovoljstvo, u uzgoj ove vrste žbunaste biljke čije je porijeklo iz Sjeverne Amerike. Poznata je još kao sibirska borovnica, jer može da podnese veoma niske temperature, čak i do minus 50 stepeni - kaže Mitrović.

Paralelno sa sadnjom aronije stvarao je i druge uslove za njen uzgoj.

- Iz skromnih vlastitih sredstava i uz veliki trud i odricanja cijele porodice nabavio sam dvije bačve za vodu od po 1.000 litara, sistem za navodnjavanje kap po kap i napravio rezervoar za sakupljanje kišnice kapaciteta pet metara kubnih. Aronija pođe, kod mene poraste “apetit” i već sljedeće godine kupih novih 200 sadnica koje sam posadio u zakupljenom zemljištu i postah neobičan voćar sa 450 grmova aronije, na nešto više od dva dunuma zemljišta, koja iz godine u godinu donosi sve više roda - zadovoljno kazuje Slobodan.

Ovih dana u toku je berba aronije. Koristi se svaki sat lijepog vremena.

- Dio porodice dolazi čak i iz Tuzle. Ponešto je već i prodato, a poslije berbe slijedi prerada i najteži dio posla, plasman. Organizovanog otkupa još nema pa se ja, a vjerovatno i ostali uzgajivači aronije snalazimo kako znamo i umijemo. Pomoć i podrška trebala bi nam čim prije, od lokalnih zajednica i resornog ministarstva, pa i nekih farmaceutskih kuća - reče ovaj vrijedni 61-godišnjak prisjećajući se i loših godina kada je ostajao “kratkih rukava”.

Jedna takva bila je 2017, kada su kos i druge ptice za dva dana “obrali” cjelokupan rod. Zato sada koristi posebnu mašinu koja emituje glasove ranjenih ptica, od kojih one bježe, a ove godine na plantaži je ugradio 68 kolaca i 14 kosnika i na njih navukao 800 metara mreže koja sada štiti ne samo od ptica nego i grada i drugih nepogoda.

 Proizvodi

Slobodan Mitrović ističe da se od aronije može praviti sok kojem ne treba nikakav konzervans, sirup, čaj, kompot, žele, a miješanjem sa kajsijama, ribizlama ili kruškama dobiju se ukusni pekmezi i marmelade.

- Neko od aronije pravi liker, rakiju, vino i sirće, a ima i još niz načina da se kao organska ljekovita hrana unese u organizam - kaže Slobodan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana