Selo Nova Ves ponovo oživjelo: Česi na godišnjicu posjetili ognjišta
SRBAC - Selo Nova Ves kod Srpca osnovali su češki doseljenici koji su stigli na ovo područje krajem 19. vijeka, u okviru austrougarskog plana naseljavanja seljaka, i činili jednu od najbrojnijih čeških nacionalnih manjina u BiH, a danas ih je preostalo svega dvadesetak, koji žive u šest domaćinstava.
Mnogi od njih odselili su se širom bivše Jugoslavije, a neki i u zapadnoevropske zemlje zbog bolje egzistencije, a oni koji su ostali uglavnom preživljavaju od penzije ili baveći se poljoprivredom. Da nisu zaboravljeni od rođaka, prijatelja i komšija, potvrdilo je okupljanje koje je ovih dana organizovalo udruženje “Češka beseda” iz Nove Vesi kako bi obilježilo 127. godišnjicu od doseljavanja Čeha na ove prostore.
Predsjednik udruženja Vjekoslav Kratofil kaže da je na tradicionalno druženje stiglo pedesetak čeških potomaka, što je manje u odnosu na ranije godine kada ih je bilo stotine, ali je pandemija virusa korona spriječila mnoge iz dijaspore da obiđu ognjišta.
- Okupljamo se jednom godišnje i evociramo uspomene na prošla vremena, kada se doselilo prvih 25 porodica iz Češke i Moravske oblasti u nenaseljeno područje kojem su dali ime Novo Selo, u prevodu Nova Ves. Prvi Česi su stigli 1894. godine, a već do 1937. ovdje je živjelo blizu 70 čeških porodica koje su prihvatile domaće običaje i prenijele lokalnim mještanima svoja znanja, naročito u pogledu obrade zemlje i razvoja infrastrukture - rekao je Kratofil.
Veliki dio Čeha u tom vremenu živio je u Banjaluci, Prijedoru i Prnjavoru, ali i u susjednoj Hrvatskoj, u Osijeku i Slavonskom Brodu, odakle je došao najveći broj njih na druženje, vodeći sa sobom i folklorne ansamble. Igra i pjesma orila se podmotajičkim krajem do kasnih večernjih časova, a pale su i suze radosnice jer mnogi od njih godinama, pa čak i decenijama, nisu vidjeli porodicu.
- Ovdje sam odrasla i završila školu, a kada sam upoznala sadašnjeg supruga, koji je porijeklom iz Dalmacije, zajedno smo otišli u Berlin, gdje i danas živimo. Sjećam se svega kao da je juče bilo, od stare porodične kuće koja je danas pusta, do prijatelja iz djetinjstva i prvih ljubavi. Najveća radost mi je kad se sretnem sa rođenim bratom Ivanom i njegovom suprugom i tri kćerke koji i danas ovdje žive - kaže Otilija Ivanišević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
