Proizvođači rakije u BiH: Za 50 litara ne isplati se ni ložiti vatru, a kamoli uposliti kazan

Ako živite na teritoriji FBiH i planirate peći rakiju, teško da ćete je moći “razvući” na godinu dana ako zaživi Zakon o jakim alkoholnim pićima. Prednacrt koji planira federalna Vlada, ograničava proizvodnju za upotrebu na 20 litara čistog alkohola godišnje po domaćinstvu, odnosno na 50 litara jakog alkoholnog pića. Obrazloženje – harmonizacija za zakonodavstvom Evropske unije, prenosi BHRT.

Slobodanova “Carica” iz Istočnog Sarajeva okitila se zlatnim i srebrnim medaljama u BiH i Srbiji. Proizvodi je za svoje domaćinstvo, a posebno zadovoljstvo je dijeliti krušku, šljivovicu i dunjevaču sa komšijama i prijateljima. Za 50 litara rakije godišnje, kaže, ne bi se isplatilo ni ložiti vatru, a kamoli uposliti kazan.

Svaki domaćin dnevno da ima potrošnju neku od 0,30 litara, na godišnjem nivou mora potrošiti nekih 150 do 160 litara za svoje potrebe.

-Imaju i pokloni, naravno prijateljima, tako ja gledam za svoje potrebe radim. Imam dosta prijatelja, dosta kolega koji svrate. Pa, dnevno se zna ovdje popiti kazan i po rakije - kaže Slobodan Maunaga iz Istočnog Sarajeva.

Iz Ministarstva poljoprivrede Srpske kažu da su svjesni da će do usklađivanja sa EU zakonodavstvom morati da dođe, ali za sada ne razmišljaju o ograničavanju proizvodnje rakije za fizička lica.

“Svako fizičko lice trenutno nije ograničeno u pogledu proizvedenih količina, uz napomenu da je zakonskim odredbama zabranjeno stavljanje proizvedenih količina u promet, te je iste zabranjeno izlagati na sajmovima, prezentacijama, turističkim manifestacijama”, poručuju iz ovog Ministarstva.

Porodica Sabljić iz Drvara godinama pravi proizvode od drenjina  šumskog drveta – rakiju, liker, pekmez i sok. Dugo su se borili za registraciju svog gazdinstva, ali i zaštitu i plasman proizvoda od drenjina na tržište, uglavnom sami. Imaju i puno komšija koji to rade samo za svoje potrebe.

-Nekako mi se sam taj prednacrt fokusirao maltene na svakog čovjeka u Federaciji koji to želi da pravi za svoje potrebe. Ja sam negdje sigurna da će se taj prednacrt definitivno korigovati, i već vidim da postoji sada dosta sugestija od strane oni koji rade tu proizvodnju i onih kojima je struka da izrađuju takvu vrstu zakona. Ja vjerujem da će on daleko, daleko drugačije izgledati -kaže Jovanka Sabljić iz udruženja “Budi zdrav ko dren” iz Drvara.

Iz Direkcije za evropske integracije pojašnjavaju da se Bosna i Hercegovina preuzimanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala na usklađivanje sa EU propisima u oblasti poljoprivredne proizvodnje. Naglašavaju da cilj nije ograničavanje prava pojedinaca ili tradicije, nego regulisanje proizvodnje u komercijalne svrhe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.