Pandemija probudila želju za čitanjem u Bijeljini
BIJELjINA - Pandemija virusa korona probudila je kod Semberaca želju za čitanjem, a najbolji pokazatelj za to je utrostručen broj posjeta digitalnoj biblioteci lani u odnosu na godinu ranije.
Istakla je to bibliotekarka u Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” u Bijeljini Željana Arsenović, navodeći da je digitalna građa ostvarila više od 6.000 posjeta korisnika, što je značajan uspjeh.
Ipak, epidemiološka situacija uticala je na smanjenje dolazaka korisnika u biblioteku.
- Lani smo imali nepunih 96.000 posjeta, a 2019. godine više od 200.000 posjeta. Bitno je naglasiti da smo uprkos teškoj situaciji tokom prošle godine sačuvali broj članova, koji se kretao oko 10.000 i to je najbitnije - naglasila je Arsenovićeva.
Prema njenim riječima, ljudi se vraćaju knjigama i čitanju, jer imaju više vremena za te aktivnosti.
- Iako smo i ranijih godina imali veliki broj korisnika pandemija je definitivno uticala na povećanje broja čitalaca. Najbolji pokazatelj za to je što je naša digitalna građa sve posjećenija - rekla je Arsenovićeva.
Kompletan knjižni fond za čitaoce prebačen je u elektronski katalog.
- Elektronska pozajmica knjiga na Odjeljenju za odrasle čitaoce je jedan od velikih projekata u našoj ustanovi. Biblioteka je u martu bila zatvorena na mjesec dana za korisnike. Mi smo taj period iskoristili na najbolji način u smislu da kompletan knjižni fond za odrasle čitaoce prebacimo u elektronski katalog, koji je sada dostupan putem sajta biblioteke svim našim korisnicima. Oni iz svoje kuće sada mogu na taj način da provjere da li mi imamo literaturu koja je njima potrebna. Dječije odjeljenje smo još 2019. godine završili i prebacili u elektronsku formu - navela je Arsenovićeva.
Bijeljinska biblioteka raspolaže sa oko 113.000 naslova, a tokom prošle godine pročitano je oko 33.500 naslova.
- Tokom prošle godine Bijeljinci su najviše čitali knjige iz oblasti popularne psihologije što je u skladu sa pandemijom virusa korona i očekivano. Pored toga klasici su neprevaziđeni od Andrića, Selimovića do Ćosića. Te knjige su uvijek najčitanije, dok mlađa publika uglavnom čita lektire - ispričala je Arsenovićeva.
Iako imaju ograničena sredstva za nabavku novih naslova trude se da u skladu sa mogućnostima ostvare želje čitalaca. Najviše im nedostaje stručne literature jer je Bijeljina i grad studenata.
- Nadamo se da će gradska uprava imati više sluha. Statistika pokazuje da biblioteka kao što je naša treba da ima bar jednu knjigu po stanovniku, a od toga 60 odsto stručnih. Bijeljina ima veliki broj visokoškolskih ustanova zbog čega bi trebalo da nabavljamo potrebnu literaturu za izradu seminarskih, diplomskih, master i drugih radova. U pribavljanju fonda nam mnogo znače donacije pojedinaca i preduzeća. Bez njih mi ne bismo mogli omogućiti našim korisnicima nove naslove - rekla je Arsenovićeva.
Planovi
Pandemija je zaustavila sve redovne aktivnosti bijeljinske biblioteke kao što su književne večeri, promocije, radionice za djecu te organizovane posjete školaraca i planirane manifestacije.
- Pratimo sve preporuke Instituta za javno zdravstvo RS i vrlo smo oprezni pa smo tako u planovima za 2021. godinu predvidjeli određene aktivnosti koje ćemo održati bez obzira na ograničeno ili otvoreno poslovanje, sa mogućnošću proširivanja sadržaja koje naša ustanova može pružiti ako mjere budu blaže ili ukinute. I ove godine planiran je Međunarodni festival humora i satire u saradnji sa Udruženjem aforističara i LUTVID FEST. Uključeni smo i u obilježavanje “Višnjićevih dana”, a u okviru “Kreativne konzumacije kulture” nastaviće se program Čitalište - rekla je Arsenovićeva i dodala da će se ako situacija ostane nepromijenjena raditi putem onlajn platformi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
