Milešević: Ponosni na ogromno nasljeđe Srpske

Srna
Foto: Blic.rs

BANjALUKA - Republika Srpska ima ogromno arheološko, graditeljsko i prirodno nasljeđe i to je njena lična karta pred cijelim svijetom, što je za ponos, izjavila je vršilac dužnosti direktora Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske Jasna Milešević.

Ona je istakla da je u pripremi foto-monografija o zaštićenim nekropolama sa stećcima sa Uneskove liste na području Republike Srpske, koja bi trebala biti objavljena na jesen.

“Do sada institucije Republike Srpske nisu objavljivale ozbiljnije monografije koje se bave ovim segmentom naše kulturne baštine”, izjavila je Mileševićeva u intervjuu Srni.

SANIRAN SPOMENIK U HAŠANIMA

Ona je rekla da je prošle godine saniran spomenik žrtvama ustaškog i nacističkog terora u Hašanima, otprilike u isto vrijeme kada su izvođeni radovi na obnovi rodne kuće književnika Branka Ćopića.

Mileševićeva je naglasila da se Zavod prošle godine upustio i u izradu projektne dokumentacije za obnovu i sanaciju više objekata, od kojih je posebno istakla kuću u kojoj je održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu.

“Posebno me raduje saradnja sa Eparhijom pakračko-slavonskom, koja se prvenstveno ogleda u izradi projektne dokumentacije za obnovu Srpske škole u Jasenovcu, a koja će predstavljati malo uzdarje srpskom narodu”, ističe Mileševićeva.

Prema njenim riječima, Zavod ima odličnu saradnju i sa parohijom u Ljubinju, koja neumorno radi na očuvanju kulturne baštine, te su ih podržali projektom buduće stalne muzejske postavke.

“Proljetos smo izvršili rekognosciranje (ciljani pregled terena) gradiške i srbačke opštine radi sređivanja evidencije zaštićenih dobara i evidentiranja novih. Iznenadilo nas je bogatstvo naših krajeva - ogromno arheološko, graditeljsko i prirodno nasljeđe, koje je naša lična karta pred cijelim svijetom i na to treba da budemo ponosni”, navela je Mileševićeva.

PARK PRIRODE “ORJEN” U 2020. PROGLAŠEN ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

Mileševićeva ističe da je specifičnost Zavoda i činjenica da pod jednim krovom postoje odjeljenja koja se bave zaštitom kulture, ali i zaštitom prirode, a posebno je ponosna na rad Odjeljenja za zaštitu prirode.

Ona je naglasila da je praksa širenja zaštićenih područja s ciljem približavanja evropskim i svjetskim brojkama nastavljena i u 2020. godini.

“Tu prvenstveno mislim na proglašenje novog zaštićenog područja - park prirode žOrjenž. Osim toga, vršena su i terenska istraživanja Tare i Ljubišnje, te Gostilja na Ozrenu”, dodala je Mileševićeva.

Ona je navela da je prošle godine usvojena Uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama na kojima je Zavod kroz stručne aktivnosti radio od 2017. godine.

Mileševićeva je istakla da je Zavod potpisao i dva protokola o saradnji, sa Republičkom upravom za geodetske i imovinskopravne odnose i Republičkim zavodom za geološka istraživanja, koji će u velikoj mjeri olakšati obavljanje svakodnevnih aktivnosti Zavoda.

DIGITALIZACIJA BOGATE GRAĐE - RAD PUNIM KAPACITETOM

“Budući da smo svjesni da vrijeme u kome živimo zahtijeva veću transparentnost i dostupnost informacija i podataka, odlučili smo se na ubrzavanje procesa digitalizacije naše bogate građe - koju ljubomorno čuvamo, a koja pokriva period od gotovo pola vijeka”, navodi Mileševićeva.

Ona je u intervjuu za Srnu rekla da je Zavod u 2020. radio punim kapacitetom i da će se rezultati tog rada najbolje vidjeti ove godine jer ni u jednom trenutku nisu poklekli pred izazovima pandemije, već su sve svoje skromne kapacitete usmjerili na zaštitu i promociju kulturne i prirodne baštine Republike Srpske.

“Kad kažem skromne, ne mislim na kvalitet stručnih saradnika, koji odgovorno i profesionalno vrše svoje poslove u Zavodu, nego na njihov mali broj i minimalna materijalna sredstva kojima raspolažemo”, pojasnila je Mileševićeva.

Ona je rekla da su u 2020. iz Zavoda ka različitim adresama uputili više projektnih aplikacija svjesni činjenice da se u pandemiji, zbog prioritetnijih stvari, ne mogu oslanjati isključivo na budžetska sredstva, što se pokazalo kao izuzetno plodotvorno i korisno.

“Ovaj vid rada do sada nije bio zastupljen u Zavodu jer smo se oslanjali na vlastita sredstva za programske aktivnosti. Na ovaj način, proširićemo naše radne angažmane i nastojati vratiti dio stare slave Zavoda, kada smo bili nosioci i projektnih i izvedbenih aktivnosti na našem nepokretnom kulturnom blagu”, kaže Mileševićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo što se u periodu od kada je preuzela rukovođenje Zavodom stvari polako vraćaju na svoje mjesto i što predan rad daje prve rezultate.

“Nadam se da ćemo istim tempom nastaviti i ove godine”, zaključila je vršilac dužnosti direktora Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Jasna Milešević.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana