Konjički sport jedan od rijetkih gdje godine ne predstavljaju prepreku: U sedlu nema mjesta samo za sebične

Jana Kezić
Konjički sport jedan od rijetkih gdje godine ne predstavljaju prepreku: U sedlu nema mjesta samo za sebične

BANjALUKA - Konjički sport je jedan od rijetkih gdje godine ne predstavljaju prepreku, a za sve one koji žele da se okušaju u njemu bitno je da sebičnost i samovolju ostave kod kuće, jer osluškivanje i prilagođavanje ovoj plemenitoj životinji jedino vodi ka ključu uspjeha i čarima uživanja u jahanju.

Jahanje ima osam disciplina i spada u kategoriju olimpijskih sportova, a od drugih se izdvaja po tome što je dostupno tokom čitave godine, jer svako godišnje doba ima svoje prednosti i čari. Za početak bavljenja ovim sportom prvo je, kaže stručnjak u konjskom sportu Predrag Ilić, koji je angažovan u Konjički klub “Čokorska polja” u Banjaluci, potrebna ljubav prema životinjama, jer je konj snažan i sjajan medijator za pokretanje svih resursa kod čovjeka. Da bi neko krenuo sa jahanjem, mora proći adekvatnu obuku te posjedovati svu potrebnu opremu.

- Za jahača su potrebne čizme ili jahačke cipele, zaštitna kaciga, rukavice, korbač koji se koristi za komunikaciju, a ne za kažnjavanje. Za mlađe uzraste koristi se i zaštitni prsluk za grudni koš i kičmu - kazao je Ilić. Nije ni slučajnost, podvlači, to što se na reklamama raznih proizvođača automobila, mašina i nekih preparata nalazi lik konja.

- On je simbol jačine i moći pa tako se i jahači osjećaju moćnije kada su na konju, nego kada su pješaci. Konjička sportska rekreacija i konjički sport su dugovječni. U praksi mi se desilo da je došao bračni par od 73 godine koji su željeli da nauče jahati. Kupili su čak i svoje konje i jahali su sve do 86. godine, do kada je zdravlje dozvoljavalo - kazao je Ilić. Pojasnio je da postoji i nekoliko faza jahanja. To su osnovno jahanje, tokom kojeg se uče osnovni elementi, rekreativno kada se više vremena provodi u prirodi sa konjem te sportska rekreacija i sport.

- Kada počnete da jašete pa završite jedan stepen, onda želite više i to najčešće vodi ka sportu, ali određeni ostanu u rekreaciji - istakao je Ilić, dodajući da ne treba zaboraviti ni turističko jahanje, koje može da potraje i nekoliko dana.

Sve važnije mjesto zauzima terapijsko jahanje na Balkanu koje ima za cilj da unaprijedi kvalitet života osoba sa poteškoćama, jer daje izvanredne rezultate.

- Terapeutski efekat proističe iz činjenice da je korak konja kao kod čovjeka trodimenzionalan i ima iste efekte - kazao je Ilić.

Da se konjima svaki dan mora pružati ogromna pažnja ističe i predsjednica Konjičkog kluba “Arion” iz Gradiške Aleksandra Janjetović.

Potrebna im je njega, odgovarajuća hrana, redovno čišćenje, timarenje, a s njima se stalno mora raditi da bi bili u formi i kako se ne bi plašili.

- Konji su plahe životinje uprkos svojoj veličini. Ako ih čovjek samo malo zapusti, može veoma lako doći do problema, zbog toga i mi svoje ponašanje moramo prilagoditi karakteru ove životinje - kaže Janjetovićeva.

Bojan Ugren iz srbačkog Konjičkog kluba “Y” smatra da je ljubav prema ovom sportu individualna. Neko, poručio je, dolazi radi životinja, a neko radi sporta i rekreacije, ali je najbitnije što svi dolaze iz srca.

Cijene

U Konjičkom klubu Čokorska polja u Banjaluci čas od 45 minuta, gdje se uče osnove jahanja košta 30 KM, paket za pet termina jahanja 120, a ako se na početku godine uplati članarina, pojedinačni čas košta 25 maraka, dok paket od pet časova košta 100 KM. Čas jahanja u Konjičkom klubu “Y” iz Srpca košta 20 KM.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana