Književnik Žarko Šarić humanost i dobrotu boraca iz sva tri naroda pretočio u roman: Nigdje kao u ratu ne može se spoznati veličina duše
SRBAC - Rat je najveće zlo koje postoji u čovječanstvu, jer sa sobom nosi smrt, ruševine, paljevine i progon ljudi, ali u tom vihoru razaranja ima i nekih lijepih stvari, poput spasavanja ratnih drugova, razmjene zarobljenika, liječenja neprijateljskih boraca i drugih humanih gestova koji su iznjedrili male heroje velikog srca.
Kaže to srbački književnik Žarko Šarić koji je predstavio svoju novu, 13. po redu, knjigu "Baš se lijepo ratovalo", sastavljenu od 19 (anti)ratnih priča koje promovišu moralne i ljudske vrijednosti učesnika rata iz sva tri naroda.
Šarić je kao novinar i urednik brigadnog lista "Motajički borac" bio na prvim borbenim linijama gdje je svjedočio brojnim emotivnim dešavanjima, što je dobrim dijelom pretočio u svoj novi roman.
- Oko 70 odsto knjige zasnovano je na istinitim događajima koje sam lično doživio ili koje su mi prepričavali nekadašnji borci. Osjetio sam potrebu da o tome pišem na neki svoj način, spajajući nespojivo, lijepo i rat, kao antagonizam koji označava apsurd ratovanja. Uvjerio sam se lično da se nigdje kao u ratu ne može spoznati veličina čovjekove duše i spremnosti na vlastitu žrtvu kako bi spasili drugoga - kaže Šarić.
Glavni junak u knjizi je pisac Blagoje Straživuk koji dolazi iz Njemačke kako bi se pridružio borcima i "perom" branio istinu. Na naredbu majora sa nadimkom "Aljehin", umjesto o ratnom haosu i stradanju, piše o čojstvu i junaštvu hrabrih boraca pokazujući da u svakom zlu postoji mala klica dobrote.
Predsjednica srbačke "Prosvjete" Gordana Đukić kaže da je Šarić izvanredno dočarao i opisao ljude koji su, iako razdvojeni rovovima, iskazivali brigu jedni prema drugima.
- U knjizi možemo pročitati da su borci dovikivali i tepali jedni drugima, pitali za porodice, ko se oženio, dobio sina, ko slavi Božić a ko Bajram, zvali jedni druge na gozbu i slično. To ukazuje da je bilo dobrih ljudi i da se po mnogim stvarima može reći da je rat bio apsurdan i besmislen - rekla je Đukićeva.
Ona ističe da su ljudi iz sva tri konstitutivna naroda u BiH vijekovima bili vezani rodbinski, kumovski, prijateljski i komšijski i ni po čemu nisu smjeli biti neprijatelji.
- Autor je pokazao da je u ratu bilo dobrih i velikih ljudi, koji su bez obzira na to kom narodu pripadaju, svojim djelima pokazali da mogu biti označeni kao čovjek sa velikim Č - rekla je Đukićeva.
Penzionisani profesor srpskog jezika i književnosti Miloš Milinčić, koji je bio ratni predsjednik opštine Srbac, kaže da otkad postoji pismenost, još od perioda prije pet hiljada godina, kada je čovjek po prvi put na razne načine zapisivao trag svog postojanja, svega 250 godina je vladao mir.
- To je naročito vidljivo na ovim prostorima i ne kaže se slučajno da svugdje u svijetu postoje četiri godišnja doba, a jedino kod nas peto godišnje doba je rat. Plejade pisaca kroz istoriju su bilježile ovo zlo u svojoj literaturi, ali je malo ovakvih antiratnih knjiga koje pišu o ljudskoj dobroti - kaže Milinčić.
On ističe da je Šarić još od svoje prve knjige "Pretežno dobri ljudi" sa ushićenjem uvijek govorio o svakodnevnim, običnim ljudima sa velikim karakterima.
- U ovoj knjizi mogli smo vidjeti da čovjek ne zna šta je rat dok u njemu nema sina. Jedan od učesnika, čika Velja, otišao je u rat jer mu je jedan sin bio u rovu, a drugi u izviđačima i kada je morao uzeti pušku da puca u vršnjake svojih sinova, ostavio ju je i okrenuo se pripremanju hrane za vojnike. Jedan od likova iz knjige je naveo da je on najveći ratni profiter, jer je tokom rata dobio četiri unuka - kaže Milinčić.
Školska lektira
Žarko Šarić je od 1996. godine objavio 13 knjiga romana, pripovijedaka i eseja za odrasle i djecu, a neke od njih stručna komisija Pedagoškog zavoda RS preporučila je i kao školsku lektiru. Autor je četiri dokumentarna filma i brojnih radio i televizijskih emisija i dobitnik prestižnih književnih nagrada i priznanja u BiH i Srbiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
