Izgradnjom vodovoda mukama stotine Rogatičana i Sokočana došao kraj: Nova epoha sočičkog kraja

Sreten Mitrović
Izgradnjom vodovoda mukama stotine Rogatičana i Sokočana došao kraj: Nova epoha sočičkog kraja

ROGATICA - Mukama mještana 17 sela i 20 zaselaka u sočičkom kraju, koji su od pamtivijeka putnicima namjernicima nudili čašu mlijeka jer vode nisu imali, došao je kraj jer je nakon višegodišnjih radova završen projekat vodosnabdijevanja.

Područje mjesne zajednice Stjenice jedno je od većih u Rogatici i najviše je naslonjeno na obronke Romanije. Na svom sjeverozapadnom dijelu graniči sa opštinom Sokolac i u mnogim oblastima života vezana je za ovu lokalnu zajednicu, a obostrana saradnja produbljena je ovih dana okončanjem projekta vodosnadbijevanja.

Domaćini, koji uglavnom žive od poljoprivrede i stočarstva, godinama su se za vodu snalazili kako znaju i umiju. Pričaju da počesto ni za goste nisu imali čašu vode, a ponekad su se i stidjeli da je ponude jer je bila neupotrebljiva. Skupljali su kišnicu iz čatrnje ili iz kaca koje su mirisale na kupus koji je u njima zimovao ili pak na kominu od šljiva i krušaka.

Neki su za dovoz vode koristili i zarđalu gvozdenu burad, a u posljednje vrijeme vodu su dobijali vatrogasnim cisternama, koju su morali plaćati.

Svega toga više neće biti jer je oko 420 domaćinstava dobilo čistu vodu za piće i druge potrebe. Otuda i radost i velika zahvalnost mještana svima koji su na bilo koji način doprinijeli da na plato Sočica dođe voda, a opšta je ocjena da je to za ovaj kraj epohalni događaj.

Potvrđuje to i Fikret Puhalo iz Sočica koji kaže da kapi znače produženje života u ovim krajevima.

Sa njim se slaže i Slavko Purković iz Batova, jedan od najvećih poljoprivrednika na području Sočica.

- Možete samo zamisliti šta za mene znači voda, samo da napojim mojih 320 ovaca i druge stoke, a da ne govorim o porodici uvijek žednoj čiste i bistre vode - priča Purković.

Izet Hadžihasanović povratnik u selo Brezje, takođe je zahvalio svima koji nisu zaboravili ovaj kraj.

Sve je počelo 2013. godine, priča menadžer na ovom projektu Danka Sokolović, izradom potisnog cjevovoda od pumpne stanice Selište, u opštini Sokolac, do koga je voda dolazila sa izvora rijeke Bioštica udaljenog skoro 20 kilometara.

- Onda je u septembru 2014. počela izgradnja bazena na Vitnju i potisnog cjevovoda Vitanj - Osojice na Rabru iznad Stjenica te bazena na Osojicama - kaže ona.

Nakon ove, primarne mreže i objekata, počela je gradnja seoskih bazena, mreža i priključaka. Išlo se selo po selo, zaselak po zaselak, kuća po kuća. I tako do posljednje širom prostranog sočičkog kraja, koji, kako se ovih dana čulo na skromnoj svečanosti uz dolazak vode u ovaj, možda, najbezvodniji kraj u cijeloj Republici Srpskoj pa i BiH.

Statistički gledano, izgrađeno je deset bazena za vodu, 60 kilometara primarne i 100 kilometara razvodne seoske vodovodne mreže za 430 priključka. Postavljeno je 152 kilometra vodovodnih cijevi i 32 kilometra cijevi za kućne priključke za koje su domaćinstva izdvojila po 800 maraka.

Donatori

Za dovođenje vode u sočički kraj utrošeno je pet miliona maraka uglavnom donatorskih sredstava. Projekat su finansirali Fond za povratak BiH, Direkcija za koordinaciju projekata pri federalnom Ministarstvu za poljoprivredu i šumarstvo preko IFAD-a, Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i naravno opštine Rogatica i Sokolac, koje su obezbijedile potrebnu tehničku dokumentaciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana