Hiljade berača u pohodu na blago sa Gostilja

Anita Janković-Rečević
Hiljade berača u pohodu na blago sa Gostilja
Hiljade berača u pohodu na blago sa Gostilja

Doboj - Narodna izreka: “Trava iva od mrtva pravi živa” i ove godine na Gostilj je privukla hiljade berača, koji su iz svih krajeva Srpske pohrlili na Ozren da sakupe ljekovitu biljku, koja se tradicionalno bere na praznik Usjekovanja glave svetog Jovana Krstitelja.

Ova manifestacija pod nazivom “Branje trave ive na Ozrenu”, koju je lani Komitet za nematerijalnu baštinu UNESKO-a uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, započela je juče molitvom kod crkve u Konopljištima, nakon čega su se berači uz strme staze zaputili ka vrhu Gostilja.

Prema priči mještana obronci 774 metra visokog Gostilja jedino su mjesto na planini Ozren gdje ova trava raste, naglašavajući da biljka ima ljekovita svojstva jedino ukoliko se bere baš na ovaj hrišćanski praznik.

Pedesetsedmogodišnja Dragana Đurić iz Petrova, koja godinama na Gostilj odlazi po “lijek”, priča da je 11. septembar poseban dan za sve stanovnike ozrenskog kraja, dan kada oživljavaju vjekovnu tradiciju svojih predaka.

- Običaj je da se rano ujutro okupimo na molitvi, nakon koje sveštenik blagosilja narod i krećemo u berbu po obroncima planine, koja traje po nekoliko časova. Nikom ne pada teško to pješačenje i fizički napor, jer nakon berbe slijedi narodno veselje, gdje se uz tradicionalnu pjesmu i igru družimo sve dok sunce ne zađe. Jede se isključivo posna hrana i pije čaj od ive, koji se pripremi u velikoj posudi, koju zovemo oranija - ispričala je Đurićeva i dodala da je trava iva veoma cijenjena u narodnoj medicini, te da je dobra za imunitet, cirkulaciju i probavne tegobe.

Među beračima na Ozrenu juče je bio i predsjednik Planinarsko-ekološkog društva “Preslica” iz Doboja Nenad Stanišić, koji kaže da je ova manifestacija posljednjih godina značajno omasovljena, te da je njena najveća čar u čuvanju ozrenske tradicionalne nošnje, igre i pjesme.

- Stariji ljudi u berbu dolaze u narodnim nošnjama, a kada se popnu na vrh Gostilja, zapjevaju ozrenske izvorne pjesme. Mnoge grupe nadglašavaju jedna drugu, a igraju se i ozrenska kola, što je poseban doživljaj za mlađe generacije, koje ne znaju kako se nekada živjelo - rekao je Stanišić.

Direktor Muzeja Doboj Nebojša Dragojlović kaže da je ivu juče bralo između 2.000 i 3.000 ljudi.

- Od 1999. godine učesnici ove manifestacije su ljudi iz mnogih krajeva Srpske, dok je ranije to bila praksa isključivo lokalnog stanovništva. Iz godine u godinu sve nas je više, što nas posebno veseli - rekao je Dragojlović.

Pojasnio je da je branje ive na Ozrenu zahtijeva veliku žrtvu berača, koji se po nekoliko sati penju na vrh Gostilja, gdje ivu moraju pronaći među mnogo većom i gušćom travom.

- Ove godine je bilo nešto lakše, jer je grad Doboj angažovao dvadesetak terenskih vozila koja su iz podnožja Gostilja ljude prevozili na sami vrh. Mnogi su se penjali pješice, na tradicionalan način - rekao je Dragojlović i dodao da ivu ljudi koriste tokom cijele godine kao čaj, a neki je potapaju u rakiju ili melju pa miješaju sa medom.

Pomoćnik ministra za kulturu RS Tanja Đaković, koja je juče takođe prisustvovala branju trave, kazala je da Gostilj na Ozrenu ima značajan kulturno-turistički potencijal za Doboj, istakavši da ovu vjekovnu praksu treba prenijeti na buduće generacije.

- U planu je izrada studije zaštite da bi bilo spriječeno ugrožavanje ovog nematerijalnog dobra. Dobojski muzej je podnio inicijativu za to, a Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa će uraditi studiju - rekla je Đakovićeva.

Branje trave ive na Ozrenu treći je element iz BiH koji je upisan na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESKO-a, nakon zmijanjskog veza i konjičkog drvorezbarstva

 

Ambasador Kine

U branju ive juče je učestvovao i ambasador Kine u BiH Đi Ping, koji je na Gostilj došao sa gradonačelnikom Doboja Borisom Jerinićem.

- Kineski narod nije imao priliku da se do sada upozna sa travom ivom i običajem u vezi s njom - rekao je Ping i najavio da će sa Dobojem, osim ekonomske saradnje, razviti i kulturnu i turističku.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana