Dan kada je plakala srpska Grbavica

Miljan Keljić
Dan kada je plakala srpska Grbavica

ISTOČNO SARAJEVO - Okupljanjem ispred crkve Svetog Đorđa na Vracama u Istočnom Sarajevu obilježen je 16. mart - dan kada su sarajevski Srbi 1996. godine napustili svoje domove u sarajevskim naseljima - Grbavica, Vraca, Kovačići.

Među onima koji su toga dana napustili Grbavicu bili su načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Gojko Drašković i sarajevski prota Vojislav Čarkić.

Penzionisani prota Vojo Čarkić, Sarajlijama znani kao omiljeni Pop Žuća, kaže da nikada neće zaboraviti taj najtužniji 16. mart 1996. godine, kada je Grbavicu napustilo oko 5.000 njenih stanovnika.

Izašli su u litiji noseći krst preko Vraca do teritorije Republike Srpske. Taj krst su sredinom 1994. godine na srpskoj Grbavici osveštala dva patrijarha - patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle i patrijarh moskovski i cijele Rusije Aleksij Drugi.

Krst su na leđima iznijeli tadašnji ministar vjera Dragan Davidović i načelnik opštine Milorad Katić. Danas se nalazi u crkvi Svetog Đorđa na Vracama u Istočnom Sarajevu.

Prota Vojo se prisjeća da je kolona za krstom i zvonom iz crkve na Grbavici išla mirno i ćutke, putem uz Vraca i dolje prema Miljevićima. Svi su plakali. 

- To je bio naš definitivni odlazak sa Grbavice. Od tada su se moji Grbavičani raselili širom svijeta, od Australije do Kanada, od Aljaske do Novog Zelanda - prisjećao se prota Voja teškog, najtežeg trenutka za sarajevske Srbe.

- Sarajevski Srbi napustili su svoja ognjišta zato što nisu htjeli da ostanu pod vlašću bošnjačko-hrvatske federacije. Bilo je jako teško, jer su oni koji su ginuli na svojim pragovima četiri godine, krenuli u izbjeglištvo u miru - kaže Drašković.

Dodaje da su sarajevski, grbavički Srbi danas u Miljevićima izgradili kuće i sveti hram po uzoru na onaj na Baščaršiji, koji su dokaz njihove želje i volje za životom.

Prema njegovim riječima, veliki broj Srba sa Grbavice i ostalih sarajevskih opština su "rasuti" po cijelom svijetu i širom RS, a većini je želja da se vrate na prostore Istočnog Sarajeva.

Izginuli

Sekretar Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo Vaso Elez rekao je da je u građanskom ratu u BiH od 1992. do 1996. godine na Grbavici poginulo 608 pripadnika Vojske Republike Srpske, te više od 400 civila, među kojima je bilo oko desetoro djece.

Sarajevsko naselje Grbavica, smješteno uz samu Miljacku, bilo je svakodnevna meta snajpera i granata sa druge strane rijeke.

Tako je snajperista sa zgrade "Lorisa" na Trgu Pere Kosorića, današnjem Trgu heroja, na Grbavici 11. marta 1995. godine ubio dvije djevojčice koje su igrale lastiš. Ubijene su desetogodišnja Milica Lalović i devetogodišnja Nataša Učur. Bila je to njihova posljednja igra, osam mjeseci prije dejtonskog mira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana