Zaštitni fond Srpske ove godine isplatio skoro duplo manje novca nego 2018.: "Veliki brat" skresao odštete

Jelena Stanić
Zaštitni fond Srpske ove godine isplatio skoro duplo manje novca nego 2018.: "Veliki brat" skresao odštete

BANjALUKA - Zaštitni fond Republike Srpske isplatio je ove godine oko 870.000 KM za naknadu štete koju su pričinila neosigurana i nepoznata vozila, što je skoro upola manje nego prije četiri godine, a stručnjaci kao razloge za to navode pojačanu kontrolu policijskih službenika i sve veći broj nadzornih kamera.

 

- Ove godine isplaćeno je više od 56.000 maraka štete po nepoznatom vozilu i oko 813.000 maraka po neosiguranom vozilu, dok je u 2018. godini ukupan iznos bi­o veći od 1,6 miliona KM - kazali su u Zaštitnom fondu RS. Dodali su da je prošle godine na ime ove štete isplaćeno nešto više od 1,1 milion maraka, a 2019. godine oko 1,2 miliona KM.

Direktor Zaštitnog fonda RS Grujo Komljenović pojasnio je za "Glas Srpske" da po prijavi svake štete stručne službe fonda u saradnji sa vještacima raznih profila utvrđuju osnovanost svake prijave i po tome i postupaju.

- Za svaki osnovani zahtjev fond je zakonski obavezan da u roku od 30 dana ili maksimalno 60 dana isplati štetu ili da da obrazložen odgovor zašto odbija zahtjev ukoliko se utvrdi da je neosnovan - kazao je Komljenović. Komentarišući evidentno smanjenje isplata štete iz fonda kazao je da je tome svakako doprinijelo i povećanje broja nadzornih kamera.

Istog stava je i predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović.

- Činjenica je da je stanje u ovoj oblasti sada mnogo bolje nego u prethodnim godinama, jer je bolji sistem video-nadzora, pojačane su i saobraćajne kontrole, a i pandemija ima uticaja na smanjen broj vozila na putevima, pogotovo lani tokom perioda zaključavanja - kazao je za "Glas Srpske" Popović istakavši i bolju komunikaciju između osiguravajućih društava kao jedan od faktora smanjenja iznosa isplaćenih odšteta čiji su uzroci neregistrovana ili nepoznata vozila.

Prema njegovim riječima, stanovnici su se ranijih godina mogli služiti svim i svačim jer su imali veliki prostor za manipulaciju.

- To više nije moguće i zbog povećanog broja kamera video-nadzora na privatnim objektima koje pokrivaju i dobar dio okolnog prostora - kazao je Popović.

Kako tvrdi, sada je teško prevariti osiguravajuću kuću jer su formirane ozbiljnije baze podataka u osiguravajućim društvima i državnim agencijama koje se bave tom oblasti.

- Vjerujem da je odzvonilo lažnim prijavama saobraćajnih nezgoda, naročito na parkinzima - istakao je Popović.

Potraživanje

Prema riječima Gruje Komljenovića, Zaštitni fond u skladu sa Zakonom o obaveznim osiguranjima nakon isplate štete ima pravo na regresno potraživanje od vozača koji nije bio osiguran najviše do iznosa 12 prosječnih plata u Srpskoj.

Fond se finansira od doprinosa osiguravajućih društava iz Republike Srpske i filijala društava iz FBiH koja se bave prodajom polisa osiguranja od autoodgovornosti na teritoriji Republike Srpske. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana