Radovan Bajić, predsjednik Uprave NLB Banke Banjaluka: Ulaganje u kadrove ključ uspješnog poslovanja

U središte poslovanja ova banka je uvijek, i prije svega, stavljala klijente, nastojeći im biti istinski partner i razumjeti njihove potrebe, rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Uprave NLB Banke Banjaluka Radovan Bajić i dodao da je vizija ove banke, između ostalog, biti poželjan poslodavac sa visokomotivisanim, angažovanim i lojalnim zaposlenima.

- Pandemija virusa korona nije mnogo uticala na naše planove. Uprkos svim problemima, Banka je i prošle, kao i svih prethodnih godina, imala pozitivan poslovni rezultat. Zahvaljujući odnosu zaposlenih prema obavezama i komitentima, lani je ostvarena dobit od preko 22 miliona KM - izjavio je Bajić.

Prema njegovim riječima, rezultati u ovoj godini su u svim segmentima mnogo bolji u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, zbog čega ne postoji sumnja da će ovogodišnji planirani rezultat biti realizovan, i iskreno vjeruje da će ukupni rezultati poslovanja privrede Republike Srpske biti mnogo bolji nego prošle godine.

GLAS: Na čelu Banke ste dvije i po decenije i sve to vrijeme Banka posluje pozitivno kao jedna od vodećih u Srpskoj. Šta je važno da se održi uspjeh i dobri rezultati poslovanja?

BAJIĆ: Rad je jedina nepoznata u jednačini uspjeha, zbog čega je nije teško riješiti. Najveći uspjeh je u tome što sam imao, birao i zadržao dobre ljude za saradnike. Oni su praktično ostvarili rezultate kojima možemo da se ponosimo. Uspjeh rukovodioca zavisi od njegovog odnosa prema zaposlenima i sposobnosti da izabere zaposlene koji su posvećeni poslu, spremni da uče i prihvataju promjene. Sve brzo zastarijeva, pa i proizvodi u bankarstvu. Banka naročito posvećuje pažnju razvoju kadrova, kadrova sa visokim potencijalom i spremnošću da neprekidno uče i prihvataju nove izazove. Investicija u razvoj kadrova je investicija u budućnost. Zahvaljujući tome, svih proteklih 25 godina ostvarivali smo pozitivne rezultate. Glavni faktor uspjeha je naš odnos prema komitentima, kojima smo pružali odlične usluge i vjerovali da su oni naši ambasadori, koji promovišu Banku kao pouzdanog partnera. Naši komitenti su građani Republike Srpske i ugledni privrednici, i filozofija ove banke jeste i biće da su oni u fokusu poslovanja. Banka je oduvijek imala odličnu akcionarsku strukturu i akcionare koji su bili u stanju da, osim kapitala, pružaju podršku Banci kroz prenos tehnologija i znanja. Naš dominantni akcionar je NLB Banka Ljubljana, koja je regionalni lider po načinu poslovanja, rezultatima i razumijevanju tržišta i potreba komitenata. Mi preuzimamo standarde, tehnologiju i znanja koja se primjenjuju unutar cijele NLB Grupe. Imamo odličnu saradnju sa svim bankama članicama Grupe, od Skoplja do Ljubljane. Sve to, kao i pozitivna uloga Agencije za bankarstvo RS i Vlade RS, doprinijelo je da Banka u kontinuitetu ostvaruje dobre rezultate i bude jedna od profitabilnijih, kao i najstabilnijih banaka RS i BiH. 

GLAS: S obzirom na to da NLB Banka ima neznatan procenat fluktuacije zaposlenih, kako ste uspjeli održati motivaciju zaposlenih i koji je Vaš savjet poslodavcima kako da zadrže radnike?

BAJIĆ: Razvijamo kulturu otvorene komunikacije, efikasnosti i odgovornosti u ispunjavanju naših obaveza i poslujemo sa željom da stvaramo rješenja koja donose pozitivne efekte Banci i komitentima. Uspjeh Banke u proteklim godinama omogućava nam da imamo konkurentnu ponudu, pa komitenti nemaju razloga da traže usluge drugih banaka za iste proizvode. U takvom ambijentu svi radnici žele da učestvuju i daju lični doprinos. Odnos zaposlenih prema komitentima odražava odnos koji njihovi rukovodioci imaju prema njima. Zbog toga Banka posvećuje posebnu pažnju organizacionoj kulturi i klimi, kao i kulturi odnosa rukovodstva prema zaposlenima. Vjerujemo da motivacija radnika nije zasnovana samo na primanjima, nego i na drugim faktorima, o kojima je neophodno neprekidno brinuti.

GLAS: Koji segmenti su, prema Vašem mišljenju, ključni za zadovoljstvo komitenata?

BAJIĆ: Efikasnost i kvalitet usluge su faktori koji imaju najveći uticaj na zadovoljstvo komitenata. Poslovnice NLB Banke Banjaluka rasprostranjene su širom Republike Srpske. Poslujući sa oko 50 poslovnih jedinica od Trebinja do Novog Grada, ova banka ima i najširu bazu komitenata u Republici Srpskoj. Široka mreža poslovnica i broj komitenata su velika prednost, koja komitentima omogućava da posluju sa Bankom na način da se platne i druge transakcije završavaju u okviru jedne banke, što je za njih brže i uz manje troškove. Na zadovoljstvo komitenata utiče i stepen i obim digitalizacije, kao i broj kvalitetnih elektronskih servisa kojima raspolažemo.

GLAS: Kako je pandemija virusa korona uticala na bankarski sektor? Šta je za Vas bio najveći izazov u tome?

BAJIĆ: Kao i za druge poslovne subjekte, najveći izazov za Banku predstavljalo je ostvarivanje kontinuiteta poslovanja, uzimajući u obzir zaštitu zdravlja zaposlenih i komitenata, kao i obezbjeđivanje epidemioloških uslova koje propisuje Republički štab za vanredne situacije. Uprkos svim problemima, samo nekoliko dana nisu radile pojedine poslovnice Banke, jer su zaposleni bili u izolaciji, i povremeno se dešavalo skraćivanje radnog vremena. Kao posljedica negativnih uticaja pandemije, finansijski sektor RS u prošloj godini imao je lošije rezultate od ostvarenih u 2019. godini. Ipak, najvažnije je da te negativne promjene u vidu stagnacije kreditnih aktivnosti i niže ostvarene dobiti nisu uticale na stabilnost finansijskog sektora RS. Na mnoge privredne grane, nažalost, negativan uticaj pandemije bio je mnogo veći nego na bankarski sektor.

GLAS: Kako ste postali dio tima koji je osnovao prvu banku u Srpskoj poslije rata?

BAJIĆ: Zahvaljujući viziji predsjednika tadašnje Uprave Vojvođanske banke u Novom Sadu Živote Mihajlovića 1996. godine osnovali smo filijalu Vojvođanske banke u Banjaluci. Nakon turbulentnog i nesigurnog vremena, kada se odigrao raspad države i istovremeno dogodila promjena društveno-političkog sistema, nije mi bilo teško da prihvatim poziv da budem direktor filijale.

Moja prethodna iskustva su mi pokazivala da imam više afiniteta za rad u privredi, pa je prelazak u bankarstvo bio logičan. Na temeljima Vojvođanske banke 1998. godine formirali smo samostalnu VB banku, kao prvu banku akcionarsko društvo u Republici Srpskoj. Emisijom novih akcija izvršena je dokapitalizacija banke 2001. godine, a kupac je bila LHB Banka iz Frankfurta. U donošenju odluke ključnu ulogu je imao tadašnji potpredsjednik LHB Banke, gospodin Nikola Mrkić. Od tada počinje saradnja i sa NLB Bankom iz Ljubljane koja je 2006. godine LHB Banci Banjaluka pripojila Razvojnu banku jugoistočne Evrope, od kada poslujemo pod nazivom NLB Razvojna banka. Godine 2016. Banka mijenja ime u NLB Banka Banjaluka. Posljednjih 10 godina ritam pozitivnih promjena ove banke vođen je kroz ključnu ulogu Blaža Brodnjaka, predsjednika Uprave NLB Ljubljana. Banka je ostvarivala natprosječne rezultate, gdje je prosječan godišnji prinos na kapital bio preko 15%, a prosječan prinos po akciji preko 30 odsto.

GLAS: Kako vidite budućnost bankarstva u Srpskoj u svjetlu digitalizacije?

BAJIĆ: Bankarski sektor Republike Srpske je u dobroj kondiciji. U bankarstvu radi mnogo mladih i obrazovanih kolega, i nemam sumnje u njihovu sposobnost da će uspješno voditi banke i finansijski sistem RS, i uspješno rješavati sve izazove koje promjene donose, uključujući i potpunu primjenu digitalizacije. Nekoliko narednih godina biće obilježeno velikom likvidnošću, niskim kamatama i sve većom primjenom savremenih tehnologija uz manje angažovanje radnika. Dolazi vrijeme virtuelnog bankarstva, pa možemo očekivati poslovnice banaka bez prisustva radnika.

Iskustvo

GLAS: Možete li nam dati kratak osvrt na Vaše prethodno radno iskustvo prije bankarstva?

BAJIĆ: Prije dolaska u bankarstvo radio sam kao potpredsjednik Izvršnog odbora opštine Banjaluka. U periodu od 1983. do 1992. u fabrici "Rudi Čajavec" bio sam predsjednik poslovnog odbora i direktor radne organizacije "Elektromehanika", koja je zapošljavala 3.000 radnika, i direktor OOUR-a u okviru "Elektromehanike". Iz rada u industriji nosim pozitivna iskustva, a pamtim odlične poslovne rezultate i veliku angažovanost radnika. "Elektromehanika" je imala veoma raznovrstan proizvodni program i proizvodila je dijelove (startermotore, elektromotore, sisteme paljenja, prekidače i dr.) za automobilsku industriju u bivšoj Jugoslaviji, kao i poznate svjetske proizvođače automobila kao što su "Ford", "Mercedes", "Fijat", "Lada" i drugi. Proizvodni program obuhvatao je i dijelove za helikoptere i avione. Prije dolaska u "Rudi Čajavec" radio sam kao profesor ekonomske grupe predmeta u Srednjoškolskom centru u Kneževu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.