Petrović: Elektroprivreda Republike Srpske u najvećem investicionom ciklusu od kada postoji

Srna
Petrović: Elektroprivreda Republike Srpske u najvećem investicionom ciklusu od kada postoji

TREBINjE- Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) nalazi se u najvećem investicionom ciklusu u proizvodne objekte, od kad postoji i u planu je izgradnja novih energetskih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, ukupne snage 1.000 megavata, izjavio je Srni generalni direktor tog preduzeća Luka Petrović.

-Prioritet u prvoj trogodišnjoj fazi su izgradnja Hidroelektrane (HE) „Dabar“, snage 160 megavata, tri hidroelektrane na Gornjoj Drini, ukupne snage 190 megavata i tri hidroelektrane na rijeci Bistrici, ukupne snage 34,5 megavata - istakao je Petrović.

On je napomenuo da je planirana i izgradnja Vjetroparka (VE) "Hrgud", snage 50 megavata i Solarne elektrane "Trebinje jedan" kapaciteta 73 megavata, te da se paralelno sa tih pet velikih, razvijaju i drugi projekti.

-Imamo dva zaključena EPC ugovora sa kineskim kompanijama - za izgradnju HE “Dabar“ i za projekat hidroelektrana na Bistrici, ali je još potrebno završiti finansiranje ova dva projekta, što je veoma složena procedura razgovara sa bankama, po čijem završetku će doći i do uvođenja izvođača radova na ova dva projekta - rekao je Petrović.

On je naglasio da teku radovi na terenu po već zaključenim ugovorima za HE "Dabar", prenstveno na kapitalnom objekatu probijanja tunela Nevesinje-Dabar, dužine 12.150 metara, a počelo je i betonsko oblaganje tog tunela koji je najveći u BiH posle rata.

-Za hidroelekrane na Bistrici je u toku analiza dokumentacije, organizacija gradilišta i pribavljanje neophodnih priključaka kako bi sve bilo spremno za izgradnju tri hidroelektrane - dodao je Petrović.

Kada je riječ o projektu HE "Gornja Drina", on je podsjetio da je Ustavni sud BiH usvojio odluku o novoj proceduri donošenja koncesije za tu hidroelektranu želeći, kako je rekao, da proglase teritoriju Republike Srpske i izgradnju tog hidroenergetskog objekta u svoju nadležnost.

-Svakako, nemoguće je zaustaviti taj projekat, jer nikome nije smetao ni 80-ih godina prošlog vijeka, ni u prvim godinama ovog vijeka, kada su bile u opticaju i druge koncesije i investitori, ali očito je da je zasmetalo kada je investitor Elektroprivreda Srbije i smatramo da ovdje ima više politike nego ikakvih prekršaja - istakao je Petrović.

On je naglasio da se moraju prihvatiti odluke nadležnih organa Republike Srpske, koji su nadležni za davanje saglasnosti za izgradnju HE "Gornja Drina" i dodao da "postoje intencije da se ometa razvoje ERS-a, a time i Republike Srpske i da je to poznata politika za koju se zna da dolazi isključivo od bošnjačke strane".

-Što se tiče VE “Hrgud“, u toku je veoma složena procedura Njemačke razvojne banke (KFV), počev od izbora tender agenta, konsultanata, ekološke studije do građevinskih dozvola i ovako sporom dinamikom, koju kontroliše isključivo ta banka, može se očekivati da tek sledeće godine bude raspisan tender za uvođenje izvođača u taj posao, koji treba da traje 18 mjeseci, a objekat bi mogao da bude na mreži tek 2024. Godine - rekao je Petrović.

Inače se, ukazao je on, ovakvi projekti pripremaju po pet godina, a izvođenje radova traje godinu do godinu i po.

-VE “Hrgud“ će mnogo značiti za opštinu Berkovići, koja će imati skoro milion KM godišnje od koncesionih naknada i ta lokalna zajednica će time dugoročno biti spasena i omogućiće se njen održivi razvoj - ukazao je Petrović.

Govoreći o Solarnoj elektrani "Trebinje jedan", on je napomenuo da je to projekat koji će omogućiti stabilnost napajanja za oko 50.000 domaćinstava u Republici Srpskoj, ali i energiju za izvoz i napomenuo da je završena sva pripremna dokumentacija i da se pregovara sa renomiranim investitorom iz Mađarske, koji je realizovao više sličnih projekta.

-Složena je pravna procedura uvođenja stranog investitora u naše investicije i kao što smo to radili sa „Gornjom Drinom“ i uvođenjem investitora iz Srbije, isto tako moramo i za ovu solarnu elektranu sa novim investitorom - pojasnio je generalni direktor ERS-a.

On kaže da nisu zanemareni ni HE "Bileća" i "Nevesinje", u okviru projekta "Gornji horizonti", te da je čak "vraćena u život" i moguća izgradnje HE "Fatnica" sa vodama iz gatačkog platoa, putem cerničko-ključkog polja.

-Ono što je sigurno je da imamo u potpunosti spremnu dokumentaciju za HE „Bileća“ i Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) su u fazi dobijanja koncesije za izgradnju te hidroelektrane, snage 30 megavata na ulazu u Bilećko jezero u mjestu Čepelica. Smatramo da je to izvanredan projekat za izgradnju hidroelektrane po takozvanom „BOOT“ modelu, jer bi puštanjem u rad HE `Dabar` bilo korisno te iste vode, koje se prevedu kroz tunele i kanale, preraditi i na ovoj energetskoj stepenici - naveo je Petrović.

On je najavio da ERS u svom desetogodišnjem planu razvoja ima i izgradnju hidroelektrana na srednjoj i donjoj Drini, kao i HE "Cijevna" na Bosni, vjetroparkova u Hercegovini i solarnih elektrana "Trebinje tri" i "Ljubinje tri" i HE "Sutorina", koja je planirana u rejonu Bokokotorskog zaliva, a za koju je ERS prije mjesec dana dobio pismo namjera od Elektroprivrede Crne Gore.

Prema njegovim riječima, rukovodstvo ERS-a je to pismo namjera ozbiljno shvatilo i imenovani su stručni timovi za analizu mogućnosti izgradnje te hidroelektrane, koja bi bila značajna, ne samo energetski, nego i za vodosnabdijevanje Bokokotorskog zaliva i šire.

-Postoji velika zainteresovanost da se ovaj projekat realizuje, a znajući da izgradnjom „Gornjih horizonata“ dobijamo viškove voda u akumulacijama „Bileća“ i „Trebinje“, uvjereni smo da će postojati fizibilnost ovog projekta i da će biti potrebno donijeti još niz važnih odluka za njegovu realizaciju - rekao je Petrović.

On je ukazao da su svi energetski objekti, a posebno iz obnovljivih izvora, u korak sa svijetom i da se očekuje i naplata "zelenih sertifikata" za energiju iz tih izvora.

-Njihovom izgradnjom prihode neće ostvarivati samo ERS i Vlada Republike Srpske, nego i lokalne zajednice od koncesionih naknada, a zapošljavaće se i stanovništva što će doprinijeti i popravljanju demografske slike na našim područjima - rekao je on i dodao da će se tako iskoristiti raspoloživi energetski resursi, a ERS pokrenuti i druge privredne grane u Srpskoj.

-Vidimo da je tržište električne energije doživjelo kolaps, da slijedi velika energetska kriza u narednih nekoliko godina i ko ne bude imao investicije u obnovljive izvore energije i mogućnost izvoza struje, biće u velikim problemima i moraće države priskočiti u pomoć takvim elektroprivredama, inače će završiti u stečaju - rekao je Petrović i istakao da je ERS jedna od rijetkih elektroprivreda koja je izvozno orijentisana i ima zagarantovanu budućnost.

Petrović napominje da Energetska zajednica očekuje od elektroprivreda na Balkanu da pristupe naplati taksi za emisiju ugljen-dioksida, što se prvenstveno odnosi na termoelektrane, istakavši da su te naknade sada enormno velike u EU.

-Naš stav je da želimo da uvodimo te takse, ali istovremeno želimo i konkretnu pomoć u realizaciji projekata iz obnovljivih izvora energije, jer nemamo nikakvih grantova, fondova, ni povoljnih kreditnih linija. Nismo spremni ni finansijski, niti tehnički da ulazimo u plaćanje tih taksi, a da nemamo nikakvu pomoć u izgradnji postrojenja na „zelenu energiju" - naglasio je Petrović.

On ističe da su elektroprivrede iz okruženju već povukle ogromna sredstva za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora i za revitalizaciju postojećih elektrana i da su konkurentnije od ERS-a, te da se bez pomoći, bar onakve kakvu su imale Hrvatska, Slovenija i Mađarska ne može pristupiti novim nametima, a tih pogodnosti, kaže, do sad još nije bilo.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana