Od APIF-a zatražili svega 21 bonitet: Poslove sklapaju na lijepe oči
BANjALUKA - Da mnogi privrednici u Republici Srpskoj poslove sklapaju na rizik i ne provjeravaju istoriju poslovanja i finansijske informacije budućih partnera, potvrđuje podatak da je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) ove godine izdala svega 21 bonitet, što je za tri manje nego lani.
Informacije o bonitetu preduzeća korisne su preduzetnicima prilikom učešća na javnim tenderima, pri sklapanju poslova sa novim poslovnim partnerima, ali i zbog smanjenog rizika poslovanja.
Rukovodilac službe prodaje u APIF-u Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da je preporuka da se prije sklapanja poslova, kao i tokom poslovanja ispita bonitet poslovnih partnera.
- Ocjena kreditnog boniteta predstavlja ocjenu sposobnosti izmirenja obaveza privrednog društva o roku dospijeća, utvrđenu na osnovu posebnog modela vrednovanja finansijskih principa poslovanja privrednih društava, zasnovanog na primjeni finansijske analize i statističkog monitoringa u vidu Bon1 i Bon2 - rekao je Blagojević.
Prema podacima APIF-a o poslovanju privrede Srpske u 2021. godini, dodao je Blagojević, potraživanja od kupaca u zemlji, u strukturi kratkoročnih, iznosila su 2,765 milijardi KM, što je za 3,5 odsto više u odnosu na godinu ranije, kada je taj iznos bio 2,672 milijarde KM.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić ističe da kod nas još nije zaživjela praksa provjere boniteta društava.
- Kod nas je, nažalost, sramota da tražimo mjenične izjave ili garancije za obezbjeđenje naplate potraživanja, zbog čega i imamo situaciju da je veliki dio potraživanja nenaplativ. Dio privrednih društava zbog nelikvidnosti odlazi u likvidaciju, a to se dalje prenosi na cjelokupnu privredu koja boluje od nelikvidnosti - kazao je Račić.
Direktor i vlasnik preduzeća “Metalac MBM” iz Dervente Slobodan Golub kaže da to preduzeće uglavnom posluje sa inostranstvom, te da na domaćem tržištu nemaju više od jedan odsto kupaca.
- Već godinama sa našim partnerima poslujemo na povjerenje - rekao je Golub.
Provjeru poslovnih partnera nije tražila ni firma “Sanino” koja u Prnjavoru i Derventi zapošljava stotine radnika.
- Likvidni smo, nemamo poteškoća i radimo sa odgovornim svjetskim kompanijama. A nije da provjere ne trebaju, jer ako radite sa neodgovornim firmama, i sebe ćete dovesti u probleme - rekao je vlasnik i direktor tog preduzeća Radovan Pazurević.
Ekonomista Miloš Grujić kaže za “Glas” da upotreba softvera za provjeru boniteta omogućava pravljenje prodajnih planova, kategorizaciju i analizu poslovanja klijenata, kupaca, konkurencije i dobavljača.
- Finansijska pismenost nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki je paradoks da dio onog što učimo u životu radimo s ciljem da bismo bili konkurentniji na tržištu, da bismo mogli zaraditi novac, a o novcu ne učimo skoro nikako. Većina o finansijskoj budućnosti razmišlja tek kada zapadne u probleme - rekao je Grujić.
Bon1 i bon2
Vladimir Blagojević je pojasnio da Bon1 sadrži osnovne informacije o privrednom društvu, odnosno preduzetniku, skraćeni bilans za posljednje tri godine i stanje novčanih sredstava, dok Bon2, osim osnovnih informacija, podrazumijeva i finansijske informacije, kurentnost privrednog subjekta i ocjenu finansijskog rejtinga. Na internet stranici APIF-a dostupan je zahtjev kao i cijene usluga iz registra boniteta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
