Luksuz na kraju spiska

Jelena Stanić
Luksuz na kraju spiska

BANjALUKA - Potrošačke navike građana širom Republike Srpske i BiH uveliko su se promijenile usljed posljedica pandemije virusa korona, a posebno kada je riječ o kupovini luksuzne robe.

  Ovo potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prema kojima je lani u BiH uvezen skupocjeni nakit vrijedan oko 7,6 miliona KM, dok je godinu ranije draguljarskih predmeta uvezeno u vrijednosti od oko 14,6 miliona. Da su se građani odrekli i skupocjenih mirisa, pokazuju podaci UIO prema kojima su lani uvezeni parfemi vrijedni oko 20 miliona KM, što je za šest miliona maraka manje nego 2019. godine.

Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić smatra da su građani postali racionalniji i da ne rasipaju novac na nepotrebne stvari.

- Na smanjenje uvoza zlata najviše je uticalo to što naši ljudi iz dijaspore lani nisu dolazili kao ranije. Oni su najviše kupovali zlatni nakit kod nas, jer je jeftiniji nego na Zapadu. Bili su mnogo veći potrošači, nego što se nama činilo - kazala je Marićeva.

Srednji stalež i siromašniji građani, rekla je, češće će kalkulisati sa potrošnjom, te će zbog toga iz kućnog budžeta teže izdvojiti novac za kupovinu nakita ili parfema. Dodala je da, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, ipak ima onih koji se ne odriču luksuza.

Njenoj tvrdnji idu u korist podaci UIO o prošlogodišnjem uvozu luksuznih automobila kada je u BiH uvezen “ferari” vrijedan oko pola miliona maraka, te “lamborgini” za kojeg je vlasnik izdvojio oko 466.000 KM. Godinu ranije, vlasnici dva najskuplja automobila uvezena u BiH, “bentlija” i “rols-rojsa”, izdvojili su skoro 240.000 maraka manje za svoje četvorotočkaše.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kazao je da se u posljednje vrijeme i bogati ponašaju racionalnije pri trošenju novca.

- Treba razdvojiti automobile, i štednja u BiH je porasla, a potrošnja smanjena, a to je najgora opcija za ekonomiju - kazao je Pavlović ostale luksuzne predmete kao što su parfemi i nakit. Svi se ponašamo racionalnije, pa čak i oni najbogatiji - kazao je Pavlović.

Pojasnio je da se zbog zatvaranja granica zbog pandemije dešava “kontrakcija tržišta”, odnosno smanjenje prometa, potrošnje i zarade, što dovodi do zastoja u punjenju porodičnih, ali i entitetskih budžeta.

- Nema domaćina koji nije povukao ručnu kada je riječ o potrošnji. Štednja u BiH je porasla, a potrošnja smanjena, a to je najgora opcija za ekonomiju - kazao je Pavlović.

Luksuzna roba u BiH mogla bi, prema najavama iz UIO, biti drugačije oporezovana. Direktor te Uprave Miro Džakula rekao je da je neophodno uvesti porez na luksuz i dodao da je u proceduru upućen i novi Zakon o akcizama koji podrazumijeva plaćanje poreza prema ekonomskoj snazi pojedinca ili kompanije.

- To podrazumijeva skupa alkoholna pića, luksuzne automobile... Ako neko kupi automobil za 200.000 KM, logično je da ne treba plaćati obični porez - rekao je Džakula.

Taj prijedlog već ima usmenu podršku dijela poslaničkih klubova u Parlamentu BiH.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana