Goran Račić: Zanimanja “krojiti” po mjeri privrede, a ne po normi nastavnika

Milijana Latinović
Goran Račić: Zanimanja “krojiti” po mjeri privrede, a ne po normi nastavnika
Goran Račić: Zanimanja “krojiti” po mjeri privrede, a ne po normi nastavnika

Nastavne planove i programe moramo kreirati u skladu sa potrebama privrede i što prije prekinuti praksu da školujemo mlade za zanimanja koja nikome ne trebaju, samo da profesori ne bi izgubili normu, istakao je u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić.

 

 

 

Naglasio je da je potrebna kvalitetna priprema i mnogo rada da bi dualno obrazovanje u srednjim školama zaživjelo na pravi način.

- Ako se  spotaknemo u sistemu dualnog obrazovanja, zatvorićemo sva vrata i nećemo uspjeti obezbijediti radnu snagu koja nam je prijeko potrebna - istakao je Račić.

GLAS: Da li je Područna privredna komora Banjaluka spremna za izazove koje donosi sistem dualnog obrazovanja?

RAČIĆ: Potpisali smo sporazume sa austrijskim i njemačkim komorama, kao i sa Privrednom komorom Srbije, koja je strateški partner u primjeni tog sistema školovanja. Dobro je što je lani donesen Zakon o srednjem obrazovanju koji otvara mogućnost primjene dualnog obrazovanja, ali nam trebaju podzakonski akti. Smatramo da je najbolje praksu započeti u dvije ili tri najbolje opremljene škole, koje imaju stručan kadar, a zatim te primjere dobre prakse postepeno primjenjivati i u ostalim. U taj sistem moramo uključiti nabolje firme sa lokalnog tržišta koje imaju adekvatne kadrove i savremenu tehnologiju, jer oni su ključna karika u tom procesu. Važno je da edukujemo učenike da upisuju stručna zanimanja koja trebaju privredi, da znaju da ih u preduzećima čeka plaćena praksa, a one najbolje i posao. Pregovaramo i sa lokalnim zajednicama da daju veće stipendije srednjoškolcima.

GLAS: Kako ocjenjujete stanje privrede na području banjalučke regije u prvih šest mjeseci ove godine?

RAČIĆ: Privredna aktivnost u regiji u prvom polugodištu je u padu. Bilježimo pad industrijske proizvodnje. Ono što posebno zabrinjava jeste da je pad zabilježen i u granama koje su ranije imale stopu rasta, poput tekstilne i kožarske industrije. Ako se trend pada nastavi, nećemo imati planiranu stopu rasta BDP-a.

GLAS: Koliki je taj pad?

RAČIĆ: Riječ je o dvocifrenom broju. Negativan trend koji je zabilježen u prvom tromjesečju nastavljen je i nakon toga.

GLAS: U čemu vidite izlaz iz te situacije?

RAČIĆ: Potrebno je nastaviti sa velikim infrastrukturnim i javnim investicijama jer one generišu rast i razvoj, rasteretiti privredu brojnih parafiskalnih nameta, komplikovanih procedura koje stvaraju dodatne troškove i, naravno, pristupiti i fiskalnom rasterećenju privrede smanjenjem opterećenja na rad. Preduzimamo određene mjere sa Vladom RS kojima nastojimo mobilisati domaće resurse, da naše firme dobijaju poslove na tenderima. To bi doprinijelo stabilizaciji domaće industrije. Već smo pripremili sporazum koji ćemo potpisati ovih dana sa “Elektroprivredom RS”, a nakon toga i sa drugim javnim preduzećima i bolnicama.

GLAS: Da li se privreda na području banjalučke regije suočava sa odlaskom radnika i u kojoj mjeri je taj problem izražen?

RAČIĆ: Odliv radne snage je sigurno u velikoj mjeri doprinio ovim negativnim trendovima, međutim, samo naivni mogu misliti da je to problem koji nas je zadesio u proteklih godinu ili dvije. Mi smo još prije pet godina ukazivali na taj problem, navodeći da će nedostatak radne snage biti ograničavajući faktor za razvoj mnogih industrija. O tome smo govorili i na prvom “Jahorina ekonomskom forumu”, kada je donesen zaključak da Srpska treba da reformiše obrazovni sistem i prilagodi ga potrebama realnog sektora. Tada je istaknuto da je kod nas stopa nezaposlenosti između 25 i 33 odsto, te da nije realna i da je mnogo manja. Ukazali smo i na potrebu reformisanja Zavoda za zapošljavanje RS, odnosno da na evidencijama budu samo oni koji aktivno traže posao, kako bismo imali precizne podatke o radnoj snazi. Ta reforma je na pomolu, ali sve ovo sa čime se sada suočavamo posljedica je kašnjenja tih procesa. U medijima se konstantno objavljuju informacije o odlasku radnika i mi moramo zaustaviti tu kampanju. Sugerišemo svim poslodavcima koji se suočavaju sa odlaskom kadra da ostave svoja vrata otvorena za te radnike ukoliko požele da se vrate, a mnogi su se već vratili.

GLAS: Koja radna snaga najviše nedostaje privredi?

RAČIĆ: Nama u ovom momentu nedostaju radnici u gotovo svim prerađivačkim granama, od drvne, mašinske i tekstilne industrije, do sektora informacionih tehnologija.

GLAS: Koje su najznačajnije aktivnosti Područne privredne komore Banjaluka u prvom polugodištu?

RAČIĆ: Sproveli smo obuku 15 mentora u firmama i oni su osposobljeni da u kompanijama u kojima rade prime djecu na praksu i da njima prenose stručna znanja. U idućem periodu anketiraćemo kompanije koje su zainteresovane za sistem dualnog obrazovanja kako bismo vidjeli da li ispunjavaju uslove u pogledu kadra i tehnologije. Učestvovali smo na Drugom sajmu dijaspore u Banjaluci, te na poslovnom sajmu u Novom Sadu, gdje smo delegirali pitanje zastupnika firmi iz Srbije. Pregovori su u toku i očekujem da će dvije ili tri srpske firme uskoro vratiti zastupništva iz FBiH u Srpsku.

GLAS: Da li ste zadovoljni radom izložbenog salona u Lincu?

RAČIĆ: Smatramo to dobrim potezom, a dnevno salon posjete predstavnici desetak kompanija. U planu je izrada veb-sajta i aplikacije za mobilni telefon, a taj projekat planiramo da predstavimo u svim privrednim komorama Gornje Austrije.

GLAS: Planirate li da otvorite izložbeni salon i u drugim zemljama?

RAČIĆ: Imamo zahtjeve da nešto slično uradimo u Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, pa čak i u Rusiji, ali nećemo da žurimo dok ne sagledamo sve prednosti i nedostatke ovog projekta u Lincu.

GLAS: Koji su planovi banjalučke Privredne komore za idući period?

RAČIĆ: Planiramo poslovni forum u Lincu u septembru kako bismo još jednom predstavili sve privrednike koji u izložbenom salonu u tom gradu izlažu svoje proizvode. Na jesen nas očekuju i Dani Vojvodine u Trebinju, gdje ćemo razgovarati o uklanjanju carinskih barijera koje ograničavaju biznis između RS i Srbije. Početkom oktobra u Beču je najavljen poslovni forum na kojem će se predstaviti Srpska i Srbija. Takođe, učestvovaćemo na Danima Srpske u Srbiji, za kada je planirano da se u Privrednoj komori Srbije održi prezentacija jednog novog projekta koji bi trebalo da bude nastavak naše kampanje “Proizvedeno u Srpskoj, naše je bolje”, s ciljem promocije grupe naših proizvođača i onoga što proizvode pod motom “vrhunski proizvod Srpske”.

 Fondacija “Privrednik”

GLAS: Od prošle godine na području RS postoji i Fondacija “Privrednik”, šta je cilj njenog osnivanja?

RAČIĆ: Privredna komora RS i Područna privredna komora Banjaluka su sa Akademijom nauka i umjetnosti Srpske i naša dva javna univerziteta osnovali fondaciju koja baštini tradiciju sa kraja 19. vijeka. Tadašnji srpski privrednici iz Zagreba, sa Vladimirom Matijevićem i njegovom suprugom na čelu, osnovali su fondaciju koja je imala zadatak da stipendira talentovanu siromašnu djecu i oni su između dva rata odškolovali oko 45.000 srpske djece. Upravo je završen konkurs za prijem stipendista Fondacije “Privrednik”, te od septembra planiramo da stipendiramo prvu generaciju “Privrednikovih” pitomaca.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana