Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka: Šteta od epidemije milijardu maraka

Marijana Miljić Bjelovuk
Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka: Šteta od epidemije milijardu maraka

Epidemija virusa korona nanosi sve veću štetu privredi Srpske, a gubici se već sada mogu procijeniti na oko milijardu maraka, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić i dodao da drugi paket mjera koji sprema Vlada RS, prije svega treba da bude fokusiran na održavanje zaposlenosti.

- Te mjere trebalo bi da već budu poznate u avgustu. Što prije Vlada izađe sa tim paketom mjera, privrednici će biti u izvjesnijoj situaciji i moći će da donose odluke - rekao Račić.

GLAS: Koje djelatnosti trpe najveću štetu od epidemije?

RAČIĆ: Svakome je njegova muka najteža. Hotelijeri su pogođeni posebno jer je popunjenost njihovih kapaciteta svega sedam odsto. Ni epidemiološke mjere im ne idu naruku jer je ograničeno okupljanje na 50 gostiju. Zbog toga smo zatražili da se broj gostiju dozvoli u skladu sa kvadraturom prostora. Slična situacija je i saobraćaju. Veliku štetu trpi i prerađivačka industrija gdje radi najviše ljudi. Nema oblasti koja ne trpi štetu. Posljedice možemo osjetiti i na opštoj situaciji u RS jer su i dotacije od građana Srpske koji žive u inostranstvu znatno pale. Skoro jedan budžet je dolazio iz inostranstva.

GLAS: Možemo li govoriti koliko šteta iznosi u brojkama?

RAČIĆ: Štete u privredi su dosegle iznos od milijardu maraka. Problem je što smo mi u ovu godinu ušli sa padom industrijske proizvodnje, dok je pokrivenost izvoza uvozom iznosila oko 75 odsto. Prva dva mjeseca godine su bila obećavajuća i mi smo očekivali da ćemo ove godine zaustaviti pad i imati pozitivne trendove. Međutim, došla je pandemija.

GLAS: Koliko su nam pomogle mjere koje je donijela Vlada?

RAČIĆ: Da je pomoć Vlade dala rezultate govori podataka da u ovom momentu imamo najmanje otpuštenih radnika u regionu. Taj broj je zanemarljiv kada pogledamo šta se dešava u FBiH, ali i Srbiji, Hrvatskoj ili nekim drugim evropskim zemljama.

GLAS: Koje sve mjere treba  da sadrži drugi paket pomoći?

RAČIĆ:  Te mjere treba da se odnose na održavanje nivoa zaposlenosti. Pored toga, Investiciono-razvojna banka RS, Garantni fond, ali i poslovne banke moraće da odgovore zadatku i da obezbijede nedostajući obrtni kapital našim kompanijama kako bi one mogle da pokrenu proizvodne procese i nastave sa izvozom. Takođe, mjere se moraju odnositi i na investicije koje treba pokušati oživiti.

GLAS: Ima li Vlada RS novac za taj drugi paket pomoći?

RAČIĆ: Mi ćemo morati da se zadužujemo, kao i sve druge zemlje. Već je Vlada dobila određeni novac od Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija. Taj paket zaduženja će se nastaviti da bi obezbijedili novac koji nam je neophodan za investicije. 

Radnici

GLAS: Kakva je situacija na tržištu rada u jeku pandemije?

RAČIĆ: Mi smo i prije pandemije imali problema sa konkurentnosti i radnom snagom. U ovom trenutku ne pričamo o nedostatku radnika ali čim se situacija malo normalizuje mi ćemo ponovo biti u problemu da očuvamo radnu snagu jer jednostavno naša privreda nije konkurentna da bude pandan kompanijama sa zapada. Naša radna snaga je u svim tim zemljama ocijenjena kao najpoželjnija jer veoma brzo prihvata nova znanja i tehnologije. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana