Spas za tovljače ilića samo uz svoju klaonicu

Anita Janković
Spas za tovljače ilića samo uz svoju klaonicu

Srbac - Tovljači pilića sa područja Srpca, Prnjavora i Dervente namjeravaju da izgrade sopstvenu klaonicu peradi kapaciteta većeg od deset miliona tovnih pilića godišnje.

Inicijativa je potekla od Upravnog odbora Udruženja tovljača pilića RS, koje okuplja oko 100 farmera sa područja pomenute tri opštine, a klaonica bi radila u sklopu te asocijacije. Tovljači pilića su krajem prošle godine izrazili nezadovoljsto cijenom od 30 feninga po kilogramu prirasti za uslužni tov. RS je ostala bez ijedne domaće klaonice i prerađivača pilećeg mesa za razliku od FBiH koja ih ima najmanje deset.

Izgradnja domaće klaonice trebalo bi da košta od tri do pet miliona KM, ali farmeri nemaju novac da je isfinasiraju sami, zbog čega traže partnera. Zbog toga će se sastati sa ministrom poljoprivrede i pokušati se dogovoriti o saradnji kako bi, ipak, realizovali projekat.

Član udruženja Dušan Simić ističe da je "srbačko pile" bio prepoznatljiv brend Srpca, a prerada je obavljana u domaćoj klaopnici "Živinoprodukt". Klaonicu je, međutim, otkupila slovenačka "Perutnina", a sada je većinski vlasnik postala ruska kompanija.

- Naša želja je da u jednoj od ove tri opštine podignemo klaonicu, vratimo u život prepoznatljiv brend i poboljšamo uslove tova. Nosilac izgradnje nove klaonice mogla bi biti firma "Živanić DS" iz Prnjavora, a izvori finansiranja farmeri sa sopstvenim kapitalom, resorno ministarstvo, komercijalne banke i domaći i strani fondovi - kaže Simić koji ima dvije peradarske farme kapaciteta većeg od 20.000 tovnih pilića u jednom turnusu i koji obavlja i funkciju načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Srbac.

Farmer iz Srpca Jovo Gužvić kaže da je ideja o formiranju domaće klaonice dobra, ali se plaši da je kasno za tu priču budući da je tržište već zauzeto.

- Svima bi ta klaonica dobrodošla, ali bojim se da je kasno, jer prostora na tržištu gotovo da i nema. Sumnjam da bi se jedna klaonica u povoju mogla probiti na tržištu pored ovih koje su jake i posluju već godinama - rekao je Gužvić.

Istakao je su domaći farmeri ispustili priliku tokom prodaje "Živinoprodukta".

- Mi smo kao kooperanti morali kupiti "Živonoprodukt", a ne dopustiti da ga kupi "Agrounija", pa kasnije "Perutnina", ali to je prodala država, nas niko ništa nije pitao i sad je stanje takvo kakvo jeste - dodao je Gužvić.

Najveći problem peradara je razjedinjenost, koja je manifestovana i u novembru prošle godine kada se većina nije odazvala na sastanak u Srpcu kako bi se dogovorili o daljim koracima i pregovorima sa otkupljivačima pilića i povećanju cijene uslužnog tova. Prema mišljenju peradara osnovni krivci za ovakvo stanje su otkupljivači pilića koji su se nezvanično udružili i dogovorili cijene uslužnog tova, a farmeri koji to nisu shvatili postali su njihova najamna snaga.

Centar živinarstva pao na niske grane

Dušan Simić ističe da su uslovi u živinarskoj proizvodnji svake godine sve gori i da je Srbac, koji je bio centar preradarstva u bivšoj Jugosalviji, pao na niske grane.

- Svi prerađivački kapaciteti u vezi sa preradarstvom su u FBiH, a u RS su ostali samo farmeri koji su u teškoj situaciji i rade uslužni tov po veoma lošim uslovima, koje diktiraju Slovenci i koje naša država kreditira umjesto da pomogne domaćim farmerima - kategoričan je Simić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana