Zlatno jaje filmu Bombona

Priredila: Svjetlana Đuričić
Zlatno jaje filmu Bombona

Mokra Gora - "Zlatno jaje" za najbolji film 11. Međunarodnog filmskog i muzičkog festivala "Kustendorf" pripalo je Rakanu Majasiju za film "Bombona", palestinsko-libanske koprodukcije. "Srebrno jaje" otišlo je u ruke Sameha Alaa iz Egipta za ostvarenje "Petnaest", a "Bronzano jaje" Nikoli Vučiniću iz Crne Gore za film "Lumpen".

Tako je dodjelom nagrada u Drvengradu na Mećavniku svečano zatvoren 11. "Kustendorf", koji je otvoren 16. januara. Odluku je donio žiri u sastavu: rok kritičar i publicista Petar Peca Popović i profesori Vlastimir Sudar i Serž Regur. Žiri je ocijenio da "Bombona" slavi žudnju života u komlikovanom političkom svijetu i da je autor umio na senzibilan način da ispriča priču koja ih je duboko impresionirala. U obrazloženju je navedeno da "Petnaest" pokazuje kako u svijetu odraslih jedno dijete preuzima odgovornost neizvjesne budućnosti, dok "Lumpen" u nekoliko minuta suočava sa stvarnošću i posljedicama globalne ekonomije.

Specijalno priznanje pripalo je Umbertu Valjehu iz Dominikanske Republike za film "Šanel" i Ruslanu Bratovu za ostvarenje "Vrteška" (Rusija). Nagrada "Vilko Filač", odlukom direktora fotografije Ištvana Borbaša, dodijeljena je Pjotru Paulusu za film "Stvarno je ekstra" u režiji Katažine Važehe (Poljska). Borbaš je ocijenio da "Kustendorf" predstavlja most između različitih zemalja, kultura i generacija, da je fotografija u filmu takođe most između svjetla i sjenke, režije i glume. Vilko Filač je, prema njegovom mišljenju, bio jedan od najvećih graditelja mostova, a najvažnije je njegovo prisustvo koje je prepoznao u radu Pjotra Paulusa. Za nagrade festivala takmičio se 21 film studenata i mladih autora iz Holandije, Jordana, Kine, Libana, Rusije, Srbije, Crne Gore, Poljske, Egipta, Izraela, Francuske, SAD, Hrvatske, Meksika i Filipina. Članovi žirija su istakli da su svi filmovi bili odlični i da već činjenica da su uvršteni u takmičarski program "Kustendorfa" predstavlja nagradu za sve njih. Festival je zatvorio njegov osnivač Emir Kusturica.
- Festival je otključan nepostojećim filmom. Ništa bolje ne može da se desi autoru i festivalu da krene u avanturu tamo gdje je nestao jedan divan avangardni film. Film Majakovskog i Ljilje Brik, čiji minut i po je pronađen, a ostatak je zauvijek nestao, bio je katapult za ovaj festival, koji je time počeo i na kraju je pronašao svoje pobjednike. Dozvolite mi da zatvorim festival - rekao je Kusturica.
Gosti festivala bili su i švedski reditelj, prošlogodišnji dobitnik "Zlatne palme" u Kanu Ruben Etslund, kao i reditelji Paolo Viljaluna (Filipini), Stefan Komanadrev (Bugarska), Chijan Von (Kina), Mikael Roskam (Belgija) koji su predstavili svoje filmove na radionicama.
Na sceni "Proklete avlije" svirali su američki gitarista Geri Lukas, japanski bend "Japalkan", Vlatko Stefanovski tri, francuski bend "Barbo", "Bajaga i Instruktori", a Emir Kusturica i "No Smoking orekstra" su predstavili nove pjesme.

Berčeku "Drvo života"

Ovacijama i dugim aplauzom gosti i publika pozdravili su velikana srpskog glumišta Aleksandra Berčeka, kome je bio posvećen program Retrospektiva velikana na festivalu. Na zatvaranju, Emir Kusturica mu je uručio nagradu "Drvo života" za buduće filmove.

- Sad se bavim drvetom, pravim razne stvari od njega. Važno mi je, ne toliko, da treniram mozak i glavu koliko da ostanem u kondiciji s rukama i vještinama koje su vrlo bitne za glumca - objasnio je slavni glumac primajući nagradu. Pošto je, kako je istakao, dobio nagradu za buduće filmove, Berček je poručio Kusturici, "pamet u glavu".

Kusturica

Emir Kusturica izjavio je, povodom najava da će snimiti film u Kini, da piše kineski roman na tragu ideala literature Fjodora Mihajloviča Dostojevskog koji govori o čovjeku koji upada u nevolje ranog kapitalizma.

- Stvaram lik od kneza Miškina i Raskoljnikova. To će biti jedan čovjek, u ovom slučaju. Moralna dilema koju on treba da razriješi je, takođe, dilema Dostojevskog - pojasnio je Kusturica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana