Vlastimir Sudar, profesor na Kingston univerzitetu u Londonu, član žirija 11. Kustendorfa: Disidentstvo potrebnije nego ikad

Vlastimir Sudar, profesor na Kingston univerzitetu u Londonu, član žirija 11. Kustendorfa: Disidentstvo potrebnije nego ikad 22.01.2018 14:21 | Priredila: Svjetlana Đuričić

Mokra Gora - Profesor na Kingston univerzitetu u Londonu, filmski poslenik Vlastimir Sudar, član žirija ovogodišnjeg "Kustendorfa", kazao je da su mladi autori potpuno svjesni okruženja i problema u svojim zemljama, ali i da u umjetnosti danas nedostaje stvarnog radikalnog promišljanja.

Sudar je istakao da je takmičarski program 11. festivala na Mećavniku odličan i da su filmovi studenata i mladih autora iz čitavog svijeta jako dobri u pogledu ideja i produkcije.
- Malo mi se srce cepa kada vidim da su mladi ljudi, koliko god da su pristojni i fini i često deluju povučeno, potpuno svesni da žive u svetu koji je nestabilan, koji ima jako puno problema. Ostale kolege u žiriju kažu: Sve je ovo divno i krasno, ali koliko njih će zapravo uspeti da ostvari karijeru u savremenim uslovima koji su sve suroviji za nove produkcije - konstatovao je Sudar.

Bugarski režiser, scenarista i producent Stefan Komandarev stigao je u Drvengrad, gdje je u okviru festivala "Kustendorf" prikazan njegov film "Pravci", a nakon toga je održao radionicu za studente i mlade autore. Po dolasku u Drvengrad dočekao ga je Emir Kusturica.
Komandarev je rekao da je u pitanju mali niskobudžetni film sa šest priča koje se dešavaju u taksiju jedne noći u Sofiji.
- Uradili smo ga uz podršku mnogo prijatelja sa ne mnogo novca i bilo nam je nevjerovatno da je uvršćen u selekciju "Izvjestan pogled" Kanskog filmskog festivala. To je prvi bugarski film u Kanu nakon 30 godina, što je veliki uspjeh za cijelu ekipu - dodao je Komandarev.

On je primijetio da medijskom slikom u Bugarskoj dominiraju rijaliti programi, zabava, nema realne slike stvarnosti, što je bio cilj tokom snimanja filma "Pravci". Komandarev je priznao da je nekoliko puta pozivan da uđe u politiku, ali je odbio, smatrajući da je film njegov način da nešto promijeni.
Filipinski film "Rikša" prikazan je u programu "Savremene tendencije" 11. Kustendorfa, nakon čega je reditelj Paolo Viljaluna govorio o karakteru svojih sunarodnika, kako su novi mediji demokratizovali filmsku industriju i zašto je film snimio za domaću publiku. Viljaluna je ispričao da je sve počelo od članka u novinama o porodici koja je živjela na ulici Manile i zbog siromaštva odlučila da u rikšama otputuje u provinciju i tamo potraži bolji život. U stvarnosti lokalna vlast je pomogla toj porodici i svi članovi su uspješno stigli na odredište, dok je u filmu Viljaluna odlučio da kraj ne bude tako srećan i da pokaže pravi karakter Filipinaca, isprovocira ih da se zapitaju da li je dobro da se tako ponašaju.

Izložba Miljena Kljakovića

Reditelj Emir Kusturica otvorio je u galeriji "Kapor" u Drvengradu izložbu scenografa Miljena Kreke Kljakovića, ukazavši na značaj koji je on imao za film "Podzemlje". Izložba predstavlja razvoj scenografija za neke od filmova koje je Kljaković radio - od skica do ostvarenja. Kusturičino ostvarenje "Podzemlje" (1995) zahtijevalo je izgradnju ulica i zgrada oštećenih tokom njemačkog bombardovanja Beograda 1941. godine, podruma u kome protagonisti čekaju kraj rata koji se odavno završio, kao i objekat koji je u filmu predstavio mrežu podzemnih tunela koji se prostiru ispod čitave Evrope.
 



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica