Saša Mićković, pjesnik:: Šahovska igra kao nepresušna metafora života

Danko Kuzmanović
Saša Mićković, pjesnik:: Šahovska igra kao nepresušna metafora života

Mačvanski Prnjavor - Pjesnik Saša Mićković pobjednik je drugog međunarodnog književnog konkursa “Pesmodari mira” sa pjesmom “Životna igra”.

Konkurs je organizovan u znak sjećanja na mladu šahistkinju Slađanu Jovanović iz Mačvanskog Prnjavora, koja je život izgubila u 21. godini u saobraćajnoj nesreći.

Kao i na prvi, tako i na ovaj drugi književni konkurs odziv je samo potvrdio utisak da je riječ o veoma uspjelom i, za pjesnike, veoma neiscrpnom tematskom izazovu.

Očiglednom uspjehu “Pesmodara mira”, kako kaže žiri u saopštenju, nesumnjivo je najviše doprinijela srećna sprega dva vječna i neiscrpna pjesnička vrela - mira i ljubavi - sa ništa manje neiscrpnom šahovskom igrom.

- U tom odjeku bolnog priziva u pesmodarno mirotvorenje možda i ponajveći uspeh ispostavlja štedar odaziv pesnika svih uzrasta, na široko i visoko razuđenoj skali i lestvici umetničkih domašaja. I upravo ta okolnost - da su se žetveni otkosi pesmodarne letine skladno sklapali u stogove jednog sveta koji mržnju, rat i krvave sukobe izmešta na miroljubivu šahovsku tablu - pobudila je članove žirija na dodeljivanje većeg broja priznanja od uobičajenog, ne bi li se sačuvalo svako zrno i podstakli sejači na novu setvu. Zbornik nagrađenih i pohvaljenih pesama sakupiće i predočiti to zrnevlje, a čitalac će se susresti i sa nemalim brojem celovitih pesničkih dragulja - rekao je žiri ovog konkursa.

Najsjajniji među draguljima ove godine je četvorodijelna sonetna tvorevina Saše Mićkovića. Tako je “Životna igra” još jednom osvjedočila svog tvorca kao velikog pjesnika.

Uz Sašu Mićkovića, predsjednik žirija dr Milan Mladenović pohvalio je vjerovatno i najmlađu pjesnikinju na konkursu Tamaru Raduljev iz Deliblata.

- Kao vlasnik prava da u svojstvu predsednika žirija dajem poslednju bespogovornu reč, jedva sam se suzdržao da rame uz rame sa Sašom Mićkovićem ne svrstam petnaestogodišnju Tamaru Raduljev iz Deliblata - pravo otkriće ovih “Pesmodara”. Iz njene dve pesme “Šahovska igra” i “Molba ratniku”, uprkos, ili baš zahvaljujući, oštroj svedenosti iskaza i prividnoj jednostavnosti, izbija toliki pesnički dar, da je van svake sumnje da će daljim uzrastanjem, sticanjem iskustva i usavršavanjem stići do znatnih poetskih visina - kazao je Mladenović.

Konkursu su na značaju dala i neka značajnija pjesnička imena, kao što su Balša Rajčević, Radojica Radović i Đura Šefer Sremac, te su svojim pristupom nadmetanju učinili čast onima koji se tek probijaju.

Predsjednik žirija je istakao i još nekoliko imena koja su zaslužila posebna priznanja za svoj rad.

- Posebna priznanja zaslužili su profesor, pesnik i šahista Dragan Kosanović, nepresušan magični jezikotvorac, za zbirku pesama u celosti posvećenu šahu, pioniri Teodora Ilić i Relja Carić, koji predvođeni Tamarom Raduljev nagoveštavaju značajne prinovke pesničkog podmlatka, kao i pesnici izvan granica današnje Srbije, mahom iz bivših jugoslovenskih republika, ali i izaslanici Japana, Iraka, Rusije i drugih zemalja svijeta - ističe Mladenović.

Na konkursu je učestvovalo više od stotinu pjesnika sa više od dvije stotine pjesama. Promocija zbornika i dodjela nagrada biće održana 21. septembra na planini Rtanj, na Međunarodni praznik mira.

Biografija Saše Mićkovića

Rođen je 23. jula 1980. godine u Špitalu u Austriji, gdje je proveo nekoliko godina prije nego što se sa roditeljima vratio u Srbiju. Još u djetinjstvu počinje s pisanjem prvih soneta. Saša primjenjuje različite sonetne tehnike zahtjevne kraljevske forme. Njegova poezija je splet duhovnih, filozofskih i emotivnih niti, koje su upletene u vijenac od više od 600 soneta. Osmislio je sonetnu formu koja se zove “klepsidrični retrogradni sonet s akrostihom”. Ime formi je nadjenuo profesor Časlav Đorđević. Taj sonet se može čitati u oba smjera. Član je Udruženja književnika Srbije. Napisao je deset sonetnih vijenaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana