Miloš Kovačević za “Glas Srpske”:Ćirilica kulturna vertikala srpskog naroda

To je moguće obezbjeđenjem drugačijeg statusa srpskog jezika u obrazovnom sistemu Republike Srpske, čime bi bio podignut i katastrofalno nizak nivo jezičke kulture.

Rekao je ovo u razgovoru za “Glas Srpske” profesor na Filozofskom fakultetu u Palama i Filološkom fakultetu u Beogradu Miloš Kovačević. On je jedan od učesnika Foruma o ćirilici, koji će sutra biti održan u Banjaluci.

GLAS: Kako gledate na trenutni status ćirilice i kako ga na najbolji način treba poboljšati i promijeniti?

KOVAČEVIĆ: Najprimjerenija ocjena trenutnog statusa ćirilice i u Srbiji i u Srpskoj je da je ona u procesu odumiranja. To je tim čudnije ako se zna da su srpski jezik i srpska ćirilica temeljni identitetski nacionalni kriterijumi srpskoga naroda. To je još čudnije s obzirom na činjenicu da je srpska ćirilica najsavršenije pismo na svijetu, jer u njoj svakome književnom glasu (fonemi) odgovara posebno slovo (grafema).

GLAS: Kako to na najbolji način treba poboljšati i promijeniti?

KOVAČEVIĆ: Stanje je moguće poboljšati sistemskom, institucionalnom zaštitom ćirilice i srpskog jezika. To prije svega znači da na svim prostorima na kojima Srbi žive ćirilica bude jedino službeno pismo cijeloga srpskoga naroda. Obavezno je da se srpska politička i filološka djelovanja nađu na istom putu, na putu zaustavljanja ništenja srpskog nacionalnog identiteta zbog neuvažavanja značaja srpskog jezika i srpske ćirilice, kao osnovnih nacionalnih odrednica. Na tom poslu potrebno je da se nađu sve srpske institucije i svi srpski filolozi i uticajni političari. Prvi korak bio bi usvajanje napravljenog Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma u Republici Srbiji i početak već započetog rada na izradi novog zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma u RS.

GLAS: Koliko digitalno doba utiče negativno na položaj ćirilice i postavlja je u skrajnuti položaj?

KOVAČEVIĆ: Kad bi to bilo tako Bugari bi prvi kao dio Evropske unije napustili ćirilicu i prešli na latinicu. Ili bi Grci napustili svoje u Evropskoj uniji unikatno pismo i pridružili se latiničkim narodima. Međutim, to ni Bugarima ni Grcima na pamet ne pada, nego su se čak izborili da se na novčanici evra njegov naziv nalazi i na ćiriličkom i na grčkom pismu. Digitalno doba može podstaći svijest o značajnijem statusu latinice samo kod onih koji su spremni da se odreknu, ne samo ćirilice nego i svih specifičnih srpskih nacionalnih vrijednosti.

GLAS: Ko dijeli to mišljenje?

KOVAČEVIĆ: Takvo mišljenje dijeli srpska anacionalna i antinacionalna pseudoelita. Reafirmacija ćirilice kao srpskog kulturnog i nacionalnog dobra značio bi povratak na scenu srpske nacionalne elite, koja neće Srbe ubjeđivati da prošlost nije važna i da se treba okrenuti budućnosti, nego će im predočiti jedinu suštinsku istinu koje se drže svi narodi koji drže do svog nacionalnog dostojanstva i koje upravo zbog toga svi i cijene: da će teško bilo ko opstati kao narod u budućnosti ukoliko se odrekne svoje prošlosti i posebno onoga što u toj prošlosti čini jedan od temeljnih kriterijuma nacionalnog identiteta.

GLAS: Kakav je značaj Foruma o ćirilici?

KOVAČEVIĆ: Organizovanje Foruma o ćirilici znači početak realizacije poslova predviđenih nedavno potpisanom Poveljom o zajedničkom srpskom kulturnom prostoru. To je ujedno dobar početak konkretnog nacionalnog rada novog Ministarstva prosvjete i kulture RS, sa ministarkom Natalijom Trivić na čelu. Forum je ohrabrenje da ministarstvo ni ministarka neće stavljati pod tepih goruće probleme zbog političkog nezamjeranja sa neistomišljenicima, ne samo u svome narodu nego i u narodima koji nužno dijele suživot u BiH. Zbog toga forum ima neprocjenjiv značaj: on treba da trasira put vraćanja digniteta srpskom jeziku i pismu i načine prevazilaženja brojnih problema koji se na tom putu nalaze. Forum treba da ponudi zajedničku platformu za naučno i političko djelovanje u očuvanju srpskoga jezika i ćirilice, a sljedstveno i srpskoga naroda i same RS.

Samoporicanje identiteta

GLAS: Kako treba razbuditi svijest o jezičkom izrazu i značaju očuvanja ćirilice?

KOVAČEVIĆ: Kod dijela srpske kulturne i političke elite - naročito od vremena titoističke Jugoslavije, a ništa manje prisutno i danas - naglašeno se ispoljava težnja ka samoporicanju nacionalnog identiteta i vrijednosti iz prošlosti, a među tim vrijednostima posebno ćirilice. Naglašava se da su ćirilica i latinica podjednako srpska pisma, a nisu. U srbistici je prihvaćeno stanovište da nije potpuno tačno kada se kaže da je i latinica, poput ćirilice, srpsko pismo. Ćirilica jeste srpsko pismo, a latinica Gajeva, s malom Daničićevom doradom, nije srpsko pismo, nego je pismo srpskoga jezika. Latinica je pismo srpskoga jezika, baš kao što i arabica pismo srpskoga jezika (ali nije srpsko pismo), jer je njom pisana alhamijado literatura (literatura na srpskom jeziku, ali pisana arapskim pismom).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.