Ilustrovana istorija Jovana Bratića zainteresovala građane Hercegovine

Želja autora je da kroz izmišljene likove govori o istinitim i stvarnim događajima. Glavni junak u stripu je Aleksa Vojinović, predstavnik patrijarhalne hrišćanske patriotske i humane porodice koji je u jednu ruku svjedok i učesnik tragedija i zločina koji su se desili njegovoj porodici i narodu.

- U liku Alekse Vojinovića nalazi se simbioza mnogobrojnih rodoljuba koji su se borili protiv fašizma, a zbog ideoloških razloga završetak rata dočekali su kao narodni neprijatelji - kaže autor Jovan Bratić.

Prema Bratićevim riječima, sam naslov “Ponori zla” asociraju na hercegovačke jame koje su poznate po zlu, jer je u njih bačeno na desetine hiljada nevine djece, žena i muškaraca.

- Ovu priču sam dugo nosio u sebi, a od živih svjedoka sam slušao, čitao i emotivno doživljavao tragedije ljudi i porodica. Te priče se suštinski mnogo razlikuju od onoga što smo učili u školi, a ja sam želio da iz objektivnog sagledavanja tragična dešavanja stavim u ovaj istorijski strip - kazao je Bratić.

Autor ističe da mu je ovo šesti strip roman i da su svi imali istorijsku podlogu. Ovo je, zapravo, i Bratićev doprinos saznavanju istine o tragediji njegovog naroda, jer dosta ljudi veoma malo zna o stradanju Hercegovaca u proteklom vijeku, ali i želja da sačuva sjećanje na pretke.

Strip umjetnik i prijatelj Jovana Bratića, Goran Lojpur, u stripu “Ponori zla” ne vidi ni vrijeme ni mjesto događaja, ni glavne ni sporedne likove, već samo ljudsko zlo koje najviše metastazira u vrijeme ratnih sukoba.

- Ovo je antiratna priča o ljudskom zlu, a glavna ideja stripa je patnja i stradanje nevinog i nedužnog naroda i nakaradne ideologije koje natjeraju da brat na brata digne ruku. Najbitnije je da je rat jedno veliko zlo u kome nema pobjednika, već samo gomila gubitnika - istakao je Lojpur.

Istoričar Milan Nikčević je na promociji stripa istakao da je ovo jedan neobičan i zanimljiv način da se prikaže srpska istorija i pokazuje da je ona prepuna tema, spremna za 21. vijek.

- Te teške teme treba predstavljati na jedan novi način, baš ovako kako je uradio Bratić. Srednjoškolci koji su čitali ovaj roman kažu da nema veličanja nijednog lika, vojske ni ideje. Sazrelo je vrijeme da jedna nova generacija, na jedan novi način pogleda one teme koje diraju u najintimnija osjećanja srpskog naroda. Takav je Drugi svjetski rat, koji je ostavio nesagledive posljedice koje mi moramo da liječimo, a nisam siguran da to činimo na pravi način - rekao je Nikčević.

Milan Mladić i Predrag Ikonić pomogli su svom kolegi Bratiću u pripremi dizajna i štampe, a svojim donacijama i prilozima Jovanovi prijatelji, firme, privatnici su omogućili štampu u izdanju strip udruženja “Deveta dimenzija”.

Strip je do sada promovisan u Bileći, Nevesinju i Gacku.

O autoru

Od rane mladosti je počeo sa stvaralačkim radom na polju ilustracija i crteža, a malo kasnije počinje da se bavi i pisanjem poezije. Do sada je objavio tri zbirke pjesama: “Olujna leta” (2001), “Krik šapata” (2005), “Od pobune do pokora” (2008). Pjesme su mu objavljivane u časopisima i knjigama, a zastupljen je u antologiji savremene srpske lirike u istočnoj Hercegovini “Hercegovački vijenac” (2014). Autor je nekoliko samostalnih strip albuma sa istorijskim temama: “Nevesinjska puška” (2008), “Bitka na Vučjem dolu” (2008), “Vožd Karađorđe” (2010), “Kraljević Marko” (2012) i drugog objedinjenog izdanja stripa “Nevesinjska puška” (2013).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.