Zašto se na penziju čeka duže od zakonom predvićenog r

Glas Srpske 18.08.2007 00:00

Zbog poteškoća za koje su odgovorni u Fondu PIO, ali i sami osiguranici, koji često ne predaju kompletiranu dokumentaciju, Fond, krajem prošle godine, evidentirao 21.234 neriješena predmeta

IAKO je, po Zakonu o upravnom postupku Srpske, rok za donošenje rješenja za penziju, od momenta podnošenja zahtjeva, šezdeset dana, u praksi se, često dešava da osiguranik penziju čeka i po više mjeseci. Zbog različitih poteškoća za koje su odgovorni i u Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske, ali i sami osiguranici koji često ne predaju kompletiranu dokumentaciju, Fond je, krajem prošle godine, evidentirao 21.234 neriješena predmeta. Među zaostacima u rješavanju prava na penziju je 4.138 predmeta u domaćem osiguranju - unutar Srpske, a 17.096 predmeta je takozvano ino-osiguranje, regulisano Sporazumima o socijalnom osiguranju sa državama bivše Jugoslavije. Kao najčešći razlog zbog kojeg dolazi do probijanja zakonskog roka za ostvarivanje prava na penziju, portparol Fonda PIO Tihomir Joksimović naveo je činjenicu da veliki broj osiguranika ne preda na vrijeme kompletnu dokumentaciju, neophodnu za ostvarivanja penzionog prava. - Ukoliko je neko lice predalo dokumentaciju prije pet mjeseci, a nedostaje mu neki od neophodnih dokumenata, ne može se reći da je Fond prekoračio rok - konstatuje Joksimović. Prema njegovim riječima, Fond PIO, zbog odluke da poboljša efikasnost, paralelno rješava zaostale i tekuće predmete. Referentima u pojedinim poslovnicama Fonda, dodao je Joksimović, određene su norme pa je broj riješenih predmeta podignut sa pet na sedam, a u filijalima gdje je evidentan zaostatak i na 10. U Doboju je, istakao je, bilo prilično zaostataka pa je dio predmeta prelociran na Trebinje. - Automatizacijom treba da se neutrališe zaostatak i da se rješavaju samo tekući predmeti. To je jedna od obaveza Fonda, poput efikasnije naplate prihoda - naglasio je Joksimović. Kao jednu od otežavajućih okolnosti zbog kojih se predmeti ne rješavaju u predviđenom roku, Joksimović je naveo i problem sa obrascom M-4, kojim se dokazuje staž osiguranja i plata. Često, istakao je, kod podnosioca zahtjeva za penziju nedostaju ovi obraci za određenu godinu, pa se ona smatra neregulisanom, jer PIO priznaje samo staž za onu godinu za koju je i uplaćen doprinos. Sljedeća zamka, prema tvrđenju Joksimovića, je potvrda staža osiguranika iz republika bivše Jugoslavije, takozvana srazmjerna penzija, odnosno problem sa nosiocima inostranog osiguranja. Svi korisnici penzije, pojasnio je portparol Fonda PIO, nisu ostvarili puni radni staž na teritoriji Srpske, nego su radili na prostoru Federacije ili Srbije i Hrvatske, pa je teže dobaviti dokaz o stažu osiguranja. Ovakva vrsta potvrde može se dobiti na lični zahtjev samo iz Federacije BiH i to po cijeni od deset maraka, ali se iz Srbije i Hrvatske može dobiti isključivo službenim putem, na zahtjev Fonda. To usporava proceduru ostvarenja prava na penziju, pogotovo u komunikaciji sa Srbijom. Lice koje podnosi zahtjev za penziju u skladu sa Zakonom o PIO-u (izmjene i dopunama iz 2005.) može ostvariti starosnu, invalidsku ili porodičnu penziju, za slučaj smrti osiguranika lične penzije. Pravo na starosnu penziju osiguranik, bilo muškarac ili žena, stiče kada navrši 65 godina života ukoliko ima najmanje 20 godina radnog staža. Ukoliko osiguranik nema 20 godina staža osiguranja, mora imati 65 godina starosti i 25 godina penzionog staža, pod kojim se podrazumijeva beneficirani radni staž ili staž po osnovu rata. Osiguranik, takođe, stiče pravo na penziju ukoliko ima 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života. Izuzetno, osiguranik žena ima pravo da zatraži penziju kada navrši 60 godina života i ukoliko ima najmanje 20 godina staža, odnosno kada ima 35 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Za ostvarivanje prava na penziju neophodna je dokumentacija koju obezbjeđuju poslodavac i stranka. Dokumenti koje je dužan da obezbijedi poslodavac su zaključena radna knjižica, uvjerenje o podacima iz matične evidencije, rješenje o prestanku radnog odnosa, uvjerenje o izmirenim platama i plaćenim doprinosima za penzijsko-invalidsko osiguranje. Rodni list, dokaz o stručnoj spremi dužan je da dostavi sam osiguranik. Dokaz o beneficiranom radnom stažu, takođe, dostavlja poslodavac, a pravosnažno rješenje o kategorizaciji, ukoliko je u pitanju invalidska penzija, obezbjeđuje Fond PIO ili nadležna komisija. Porodična penzija je ona koju potomci, supruga ili djeca nasljeđuju od preminulog korisnika penzije. Proces sticanja ove penzije je lakši i brži. Od dokumentacije je potrebno dostaviti dokaz o smrti uživaoca penzije, rješenje o penziji umrloga, uvjerenje o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji uživaoca prava, ček od penzije umrloga, original vjenčanog lista za udovicu i potvrda iz Zavoda za zapošljavanje, rodni listovi za djecu koja nisu starija od 15 godina, a za onu koja su starija od 15 godina - dokaz o školovanju. Svaka stranka koja želi da ostvari pravo na penziju iz Fonda PIO dobija spisak dokumentacije koju mora da dostavi, a zahtjev za penzionisanje podnosi se u jednoj od 53 poslovnice Fonda PIO prema mjestu posljednjeg zaposlenja. Nakon što predmet bude obrađen u nadležnoj poslovnici Fonda PIO, prosljeđuje se jednoj od šest filijala Fonda i ona izrađuje rješenje za stranku. M. RADETIĆ OBAVEZA Zakon o PIO-u predviđa obavezu Fonda da stranku, godinu dana prije ostvarivanja prava na penziju, obavijesti o relevantnim činjenicama neophodnim za njeno penzionisanje. - Ovo obavještenje stranka može dobiti i na lični zahtjev, jer veliki broj osiguranika nije radio samo u Srpskoj, pa Fond nema evidenciju ko i kada ispunjava pravo na penziju - pojasnio je Tihomir Joksimović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.