Danas i ovdje: Ubijanje mladih vozača

Glas Srpske

Piše Branko DOKIĆ

KRAJ protekle sedmice obilježen je respektabilnim međunarodnim naučno-stručnim skupom pod nazivom "Saobraćaj za novi milenijum", koji je održan u najvećem gradu Srpske, Banjoj Luci. Referisano je preko 60 naučnih i stručnih radova. Najveća pažnja je posvećena pitanjima bezbjednosti saobraćaja. Ukazano je na zabrinjavajuće veliki broj saobraćajnih nezgoda sa tragičnim - smrtnim posljedicama. Ovo je povod da javnost bude upoznata sa zaključcima i preporukama Evropske konferencije ministara transporta po pitanju bezbjednosti saobraćaja. Još 2000. godine, evropski ministri transporta su definisali cilj smanjenja saobraćajnih nesreća za 50 odsto do 2012. godine. To je urađeno zato što su podaci o broju saobraćajnih nesreća i smrtnih slučajeva veoma zabrinjavajući i - alarmantni. U zemljama OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), ECMT-a (Evropske konferencije ministara transporta), naime, u saobraćajnim nesrećama smrtno strada oko 180 hiljada ljudi godišnje. To znači da svaka tri minuta pogine jedan čovjek u saobraćaju. Žrtve na putevima su postale veliki problem javnog zdravstva, a troškovi udesa na putevima su oko dva odsto BND-a (bruto nacionalnog dohotka). Kada se zna da tržište telekomunikacija, koje je među najproduktivnijim, u Evropskoj uniji učestvuje sa oko dva odsto BND-a, proizlazi da se sav taj prihod potroši na saniranje posljedica saobraćajnih nesreća. Koliko je značajan cilj smanjenja žrtava u saobraćaju za 50 odsto, govori i sljedeći podatak: to bi značilo spasavanje dodatnih oko 50 hiljada života godišnje do 2012. godine. Posljednji izvještaji, nažalost, nisu optimistični u pogledu mogućnosti postizanja postavljenog cilja. Prema posljednjim istraživanjima, samo četvrtina evropskih zemalja, a to znači njih desetak, u stanju je da to postigne. U nekim zemljama smrtnost je, nažalost, povećana, a u većini je još uvijek velika. Najveća je u Rusiji - 24 poginula na 100 hiljada stanovnika godišnje, a najmanja na Malti (tri poginula na 100 hiljada stanovnika godišnje). U zemljama sa dobrim rezultatima smanjene smrtnosti, broj poginulih na 100 hiljada stanovnika je između pet i sedam. U Republici Srpskoj taj broj je oko 20. To bi značilo da su posljedice saobraćajnih nezgoda kod nas znatno veće nego što je evropski prosjek i da bi šteta mogla da iznosi blizu 10 odsto BND-a. U specijalnom dokumentu "Bezbjednost na putevima", koji su usvojili evropski ministri transporta u Dablinu 2006. godine, ističu se "tri velika bezbjedonosna pitanja". To su: prekoračenje brzine, vožnja pod dejstvom alkohola i upotreba sigurnosnog pojasa. Evropske statistike pokazuju da preko pet vozača vozi iznad dozvoljene brzine. Više od 30 odsto saobraćajnih udesa je zbog prekoračene brzine. Studije pokazuju da smanjenje prosječne brzine za samo 1 km/čas smanjuje saobraćajne nezgode za dva do četiri odsto, a smrtnost za pet procenata. Ili, smanjenje prosječne brzine od pet odsto smanjilo bi i broj saobraćajnih nesreća sa povredama oko 10 odsto, a sa smrtonosnim posljedicama oko 20 procenata. Stoga, evropski ministri preporučuju da se u urbanim područjima brzina ograniči na 50 km/čas, a u osjetljivijim područjima na 30 km/čas. Fizičke prepreke na putevima, kao što je ležeći policajac, pokazale su se veoma efikasnim. Evropska iskustva pokazuju da su sigurnosni pojasevi veoma važni. Naime, 50 odsto poginulih nisu koristili sigurnosni pojas. Pojas je potpuno sigurna zaštita, pri brzinama do 70 km/čas kod čeonih, a do 50 km/čas kod bočnih sudara. Zato su u većini evropskih zemalja pojasevi obavezni i na prednjim i na zadnjim sjedištima. U zemljama koje će moći postići cilj smanjene smrtnosti za 50 odsto do 2012. godine procenat korišćenja pojasa je oko 95 odsto. U mnogim zemljama više od 20 odsto smrtnih slučajeva je posljedica vožnje u alkoholisanom stanju. Granica od 50 miligrama alkohola u 100 mililitara krvi je opšteprihvaćena kao standard u evropskim zemljama. Ali, ključni problem su efikasne kontrole. Zato su evropski ministri transporta tražili da sve zemlje nametnu testiranje daha na način koji je veoma vidljiv, nasumičan i prihvatljiv kao dokaz. Nasumično, veoma vidljivo testiranje daha na kontrolnim punktovima pored puta utvrđeno je kao najdjelotvorniji način za smanjenje povreda nastalih u vezi sa alkoholom. Odbijanje podvrgavanja testu trebalo bi da vodi oduzimanju dozvole. U zaključcima Konferencije evropskih ministara transporta posebno poglavlje, pod nazivom "Spriječiti mlade vozače da ubijaju sami sebe ili da ubijaju druge", posvećeno je mladim vozačima. Saobraćajni udesi su najveći pojedinačni uzrok smrti među mladim ljudima. Mladi vozači su umiješani u više od petine smrtnih slučajeva u saobraćaju. Ovo su alarmantni podaci, koji predstavljaju evropski prosjek. Situacija u Srpskoj i u cijeloj BiH je znatno gora. Ako se ne preduzmu hitne mjere, mogla bi da bude tragična. Podaci koji su prezentovani na prošlonedjeljnoj konferenciji u Banjoj Luci nedvosmisleno poručuju Vladi Srpske da bezbjednost saobraćaja istakne kao politički prioritet. I Konferencija evropskih ministara transporta ističe da je za uspjeh potrebna snažna i održiva politička volja, kako bi se osiguralo da vlade daju potrebni prioritet bezbjednosti na putevima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana