Ogromni troškovi američke intervencije u Iraku vode u

Glas Srpske
Ogromni troškovi američke intervencije u Iraku vode u

U memoarima pod nazivom "Godine previranja: avanture u novom svijetu" Alen Grinspen prvi put otvoreno priznaje "da je rat u Iraku zaista započeo zbog nafte, i da nema govora o takozvanom ratu protiv terorizma..."

Usponi i padovi sa kojima se posljednjih decenija suočava američka ekonomija, izazvani raznim ratovima vođenim širom zemaljske kugle, nisu do sada snažnije uticali na privredne tokove u SAD, pa je ono što se trenutno dešava sa američkim dolarom šok za američku i svjetsku javnost. Evro posljednjih nedjelja raste u odnosu na dolar, pa je u ponedjeljak dostigao rekord od 1,4284 dolara. Svi oni koji su predviđali krah američke valute došli su na svoje. Međutim, analitičari procjenjuju da bi pad dolara za 20 odsto u periodu od šest mjeseci smanjio svjetski ekonomski rast za jedan odsto, pa ne bi trebalo da želimo njegov strmoglavi pad. Pored toga, posljednji budžetski suficit vlada Sjedinjenih Američkih Država zabilježila je prije šest godina, a od dolaska republikanca Džordža Buša na mjesto predsjednika najmoćnije države na svijetu, budžetski deficit SAD porastao je do rekordnog nivoa. Konstantni budžetski deficit mogao bi da poveća kamatne stope i smanji ekonomski rast Sjedinjenih Država, a posljedice bi se mogle osjetiti u cijelom svijetu, upozorili su svjetski ekonomski stručnjaci. Čak i Alen Grinspen, bivši direktor Uprave federalnih rezervi i republikanac po ubjeđenju, odaje priznanje demokrati Bilu Klintonu za odlično vođenje ekonomije za vrijeme svog mandata i izražava razočarenje ekonomskom politikom Džordža Buša. Grinspen u svojim dugo očekivanim memoarima pod nazivom "Godine previranja: avanture u novom svijetu", prvi put otvoreno priznaje ono što, slobodo možemo reći, cijeli svijet već odavno zna a to je "da je rat u Iraku zaista započeo zbog nafte i da nema govora o takozvanom ratu protiv terorizma". Nema sumnje da je Amerika vodeća vojna i ekonomska svjetska sila. Njeni potencijali danas su veći nego što su bili na vrhuncu hladnog rata ili što su ikada bili npr. Britanske imperije u vrijeme njene vodeće uloge u svijetu u DžIDž vijeku. Ali, postavlja se pitanje do kada će Amerika moći da izdrži ovakav tempo, i da li su nedavna dešavanja sa dolarom početak kraja američkog sna?! Još od korejskog rata postoji model za vođenje modernih američkih ratova - prvo se traži (i dobija) široka podrška javnosti za intervenciju, zatim ta ista javnost, nakon nekog vremena, izražava zabrinutost zbog povećanja broja (američkih) žrtava ili nepomjeranja sa mrtve tačke u konfliktu, i na kraju, donosi se nova rezolucija koja, ili govori šta je potrebno da bi se pobijedilo, ili kako se izvući iz postojeće situacije. Što se tiče trenutne američke pozicije u Iraku, reklo bi se da se došlo do završne faze, i to odavno, jer se američka javnost već uveliko pita: "Je li sve to vrijedjelo truda, i kako ćemo riješiti problem zvani Irak?" A to pitanje trenutno je broj jedan u SAD, i to ne zbog velikog broja (američkih) žrtava u ovoj zemlji, već zbog, u modernijoj istoriji SAD, nezabilježenog pada dolara u odnosu na evro, budžetskog deficita izazvanog jednim dijelom finansiranjem rata u Iraku, i straha od ekonomske krize u trenutno, najmoćnijoj zemlji na svijetu. Ispitivanja javnog mnjenja u SAD poslije napada na Njujork 11. septembra pokazala su da je 68 odsto Amerikanaca za vojnu intervenciju u Iraku, a podrška javnosti od tada je konstantno u padu, posebno poslije bolesnih fotografija američkih vojnika snimljenih u iračkom zatvoru Abu Graibu i sada, u trenutku nezapamćenog pada dolara u odnosu na evro. Prije, i neposredno poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra, većina Amerikanaca bila je zadovoljna položajem svoje zemlje u svijetu, ali otkako je u proljeće 2003. godine počeo rat u Iraku, broj zadovoljnih pada. Novi rezultati ankete koju je sprovela vodeća privatna organizacija za ispitivanje javnog mnjenja u SAD, "Heris ankete", ukazuje da je podrška vojnoj akciji u Iraku ove godine pala na 35 procenata. Razlozi za pad popularnosti rata, koji se sve do Grinspenovog priznanja da je riječ o ratu za naftu nazivao "ratom protiv terorizma", mnogobrojni su, ali je ogroman novac koji se izdvaja za njegovo finansiranje, i strah da bi mogao uzrokovati kolaps američke privrede, na prvom mjestu. A brojke govore da svaki minut Sjedinjene Američke Države potroše 183 hiljade dolara na finansiranje rata u Iraku, odnosno 11 miliona dolara na sat, odnosno 264 miliona dolara dnevno. Iako danas razlozi za napad na Irak djeluju apsolutno neubjedljivo svima, pa i Amerikancima koji su ga zdušno podržavali, Bušovoj vladi je 2003. godine bila kristalno jasna potreba invazije na ovu bliskoistočnu zemlju. Izgleda, međutim, da joj nije bilo jasno do koje će mjere porasti troškovi rata vođenog kako bi se "srušio režim Sadama Huseina", i do koje mjere će rat u Iraku uticati negativno na ekonomsku situaciju u SAD. Prema prognozama stručnjaka, konačna brojka bi lako mogla da iznosi 600.000 miliona američkih dolara. Cifra bi mogla da bude udvostručena, ukoliko bi se ukalkulisali i indirektni troškovi izazvani ratom u Iraku. Savršeno je jasno da onima koji su započeli ovaj rat prva briga nisu bili troškovi rata koji je, dugoročno gledano, trebalo da donesu korist, a ne štetu američkoj privredi. Osim toga, veliki problem za američku administraciju predstavlja i činjenica da će rekonstrukcija Iraka, jednom kada se za to steknu potrebni uslovi, koštati mnogo više od 33.000 miliona dolara, koliko je procijenio zapad ili 55.000 miliona dolara, koliko je procijenila Svjetska banka. Toliko će, najvjerovatnije, biti potrebno za razvoj novih naftnih polja u Iraku, koja bi trebalo da udvostruči proizvodnju nafte u zemlji. To bi zahtijevalo dugoročna ulaganja zapadnih naftnih kompanija, što opet podrazumijeva stabilnu političko-bezbjednosnu situaciju, koja se ne nazire ni izdaleka. Ukoliko bi do toga i došlo, bilo bi potrebno najmanje pet do deset godina da Irak počne sam finansirati rekonstrukciju zemlje. Dekan Ekonomskog fakulteta na Jejlu Vilijam Nordhaus, godinu dana nakon početka invazije na Irak, upozoravao je da "Bušova vlada nagomilava troškove koji će morati da se plate u budućnosti i da je fiskalna neodgovornost Bušove administracije zaista zapanjujuća". Po svim pokazateljima, budućnost, o kojoj je Nordhaus govorio 2004. godine, već je došla, i mnogi svjetski ekonomski stručnjaci se pitaju sljedeće: - Do kada će Bušova administracija kriti katastrofalne posljedice koje je na američku privredu ostavio rat u Iraku? Pripremila Radana KLEPIĆ UPRAVA FEDERALNIH REZERVI Upravu federalnih rezervi (poznatu i kao Fed) ili centralnu banku, osnovao je američki Kongres 1913. godine, nakon niza bankarskih promašaja, koje su dovele do zatvaranja na hiljade banaka širom SAD. Uprava federalnih rezervi donosi odluke koje omogućavaju stvaranje radnih mjesta, održavaju stabilnost cijena i obezbjeđuju stabilnost američkog bankarskog i finansijskog sistema. Uprava federalnih rezervi je u stvari nezavisna Centralna banka, čije odluke ne mora da potvrdi niko u vladi. Zbog toga se smatra da je direktor Feda jedan od najmoćnijih ljudi u SAD, pa samim tim i u svijetu, zbog čega otvorena kritika Bušove administracije od strane Alana Grinspena još više dobija na težini. ALEN GRINSPEN Kritičari "pokajničkog" stava Alena Grinspena kažu da se Grinspen sjetio da osudi rat u Iraku tek sada kad više ništa ne može da se promijeni. Tako se, poput bivšeg šefa diplomatije Kolina Pauela, "upisao u klub umjerenjaka koji su korporacijskim tehnokratama omogućili da unište američki san kod kuće, i sruše moralni autoritet SAD u inostranstvu". U vrijeme Bušovog dolaska na vlast 2001. godine, u svjedočenju pred Kongresom, dao je "zeleno svjetlo" njegovoj fiskalnoj politici koju sada žestoko kritikuje kao rasipničku. PAD DOLARA Dolar je samo tokom septembra oslabio prema evru ukupno za 4,5 odsto, a u minulom kvartalu za 5,1 odsto. U proteklom kvartalu najviše je prema dolaru ojačala norveška kruna, za 9,4 odsto, a najviše je oslabio novozelandski dolar, za 1,9 odsto. Istovremeno je kanadski dolar ojačao skoro tri odsto i prvi put od novembra 1976. prešao granicu od jednog američkog. Američkom dolaru prijeti dalji pad zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti i očekivanja da Fed nastavi sa smanjenjem kamatnih stopa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Amber alert
Amber alert
Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana