Rusi na sve načine pokušavaju da saznaju ko će biti Put
Glas Srpske
Rusi na sve načine pokušavaju da saznaju ko će biti Put
Kako tradicionalni alati izbornog predskazivanja, istraživanja javnog mnjenja, panel grupe i televizijske debate, nude malu ili nikakvu pomoć, Rusi krenuli drugim putevima u otkrivanju ko će im biti sljedeći šef
MOSKVA - Pokušaji da se pročitaju misli Vladimira Putina su postali neka vrsta kućne radinosti ovih dana u Moskvi dok
se Rusi znoje nad "Pitanjem 2008": Ko će biti sljedeći predsjednik?
Izbori su početkom iduće godine, ali svi znaci ukazuju da će
odlučujući glas biti ubačen mnogo ranije, kad Putin kaže koga bi volio za nasljednika.
Kako tradicionalni alati izbornog predskazivanja - istraživanja javnog mnjenja, panel grupe i televizijske debate - nude malu ili nikakvu pomoć, Rusi su krenuli drugim putevima u otkrivanju ko će im biti sljedeći šef.
Tabloid Tvoj Denj pitao je jednog francuskog vidovnjaka.
Visokotiražna "Nezavisimaja Gazeta" bilježi na prvoj strani kako je Putin pozvao prvog zamjenika premijera, Sergeja Ivanova, da mu se pridruži u kabini kombajna tokom posjete jednom poljoprivrednom dobru.
Činjenica da mu se Putin toplo obratio nadimkom "Serjoža" bila je dovoljna za list da unaprijedi Ivanova u čin pretendenta na nasljeđe.
Druga teorija koja kruži medijima je da će novi predsjednik imati gustu kosu. Teorija je zasnovana na analizi ruske istorije od Lenjina do danas koja dokazuje da su svi šefovi Kremlja koji su ćelavili uvijek bivali zamijenjeni kosmatim nasljednicima.
Ali, ovaj put teorija nije od neke pomoći jer gotovo svi od ozbiljno mogućih nasljednika imaju bujnu kosu.
Kremljolozi se hvataju za slamku, jer drugo nemaju. Šta više, svi mogući takmaci poriču da žele da budu predsjednik.
- Mi ne znamo ništa- navodi Rojters Vadimira Pribiloskog, šefa analitičke grupe Panorama. - To je kao tuča buldoga ispod tepiha- kaže on pozajmljujući Čerčilov opis sovjetske politike.
- Ali, u Staljinovo vrijeme, leševi su izbacivani napolje. Sad sve ostaje ispod tepiha- kaže Pribiloski.
Zašto su ruski izbori tako teški za predkazivanje? Putin kaže da će birači imati priliku da izaberu njegovog zamjenika slobodnim i poštenim glasanjem, isto kao i u svakoj drugoj zemlji.
Ali, tu je i dugi činilac. Prošlomjesečno istraživanje centra Levada pokazuje da će 42 odsto Rusa sigurno glasati za bilo kog kandidata koga podrži masovno popularni Putin. Daljih 34 procenta kažu da će možda učiniti isto.
Zato se smatra da je prava predsjednička kampanja uveliko u toku, u hodnicima Kremlja, između Putina i visokih članova vlasti oko imena ličnosti koju će Putin javno da podrži.
Važno je tačno pogoditi. Naročito za tajkune koji su procvjetali, dijelom, zato što su uživali političku zaštitu pod Putinom.
Posljednji put kada se predsjednik mijenjao, nekoliko njihovih kolega "oligarha" pobjeglo je iz zemlje, a jedan, petrolejski milijarder Mihail Hodorkovski, završio je u sibirskoj tamnici.
Da bi pokrili opklade, mnogi tajkuni se ubrzano povezuju sa više nego jednim od vodećih takmaca. Nekoliko ih je ušlo u savjetnički odbor ministarstva odbrane koji je osnovao Ivanov, trenutni favorit za Putinovo nasljeđe.
- Za nas je to igra - kaže jedan ruski novinar. - Ali za njih
(oligarhe) je smrtno ozbiljno. Oni mogu da izgube sve.
Prva faza
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je nova radarska stanica u blizini Sankt Peterburga prva faza velikog programa protivvazdušne odbrane, prenose ruske agencije, prenijela je Srna.
- Ovo je prvi korak velikog programa u ovoj sferi koji će biti sproveden do 2015. godine- rekao je Putin u Sankt Peterburgu. On je dodao da je to pravi moderni razvoj oružanih snaga, mnogo efikasniji i mnogo pouzdaniji.
Radarska stanica tipa "voronjež" nalazi se u selu Lektusi, oko 50 kilometara sjeverno od Sankt Peterburga i ona je u funkciji od decembra 2006. godine i može da nadgleda teritoriju između Sjevernog pola i Afrike.
Rusija je i ranije najavila da će pojačati svoje sisteme protivvazdušne odbrane kao odgovor na američku inicijativu postavljanja raketnog štita u blizini ruskih granica.
SAD žele da postave presretače raketa i radarski sistem u Poljskoj i Češkoj, kao zaštitu od raketnih napada "loših država" kao što su Iran i Sjeverna Koreja.
