Na kraju nedjelje: Iz vatre bukte cijene

Glas Srpske 11.08.2007 00:00

Piše Pantelija MATAVULj

OKANISMO se vrelina, ali ne i vatre. Naši reporteri proteklih dana javljali su da je vatra gutala hercegovačka sela, da Ivanica koja je najugroženija nema sna... To je, kako je dramatično javljano, spržena zemlja. Poznata riječ ali ovoga puta igrom prirode! U jeku rasprave o Zakonu o zaštiti na radu, za vatrogasce to izgleda ne važi. Ne važi na terenu, jer sa vatrom se boriti onako kako to, slabo opremljeni ljudi oko Trebinja čine, samo je stvar njihovog nemjerljivog napora i mimo svih pravila igre sa prirodom. Jer tu pravila i nema. Kako onda smjestiti vatrogasce u zakon? Divljanje vatre bilo nam je ovih dana pred očima i pred i iznad glava onih koji su požar gasili. Ovamo od strane Trebinja žalili su se da sa strane opštine Ravno u Federaciji BiH uopšte ne gase požari. Valjda nije njihov, nego srpski. Apelovali su vatrogasci sa trebinjske starne da i komšije priskoče u pomoć, ali ništa sve dok i tamo ne počne gorjeti. Eto uz požare i varnice... Vatrena pomama nije mimoišla ni Dubrovnik, pošto ona nema granica. A vidjeli smo kako se i Dubrovnik "kupa" u vatri. Zlo prirodno svud je isto. To valjada treba razumjeti i tome se teško može iko suprotstaviti. Uporedo s njihovim gašenjem idu i međusobne optužbe ko je za njih odgovoran - Hrvatska, Federacija BiH ili Republika Srpska. Optužbe hrvatskog premijera Ive Sanadera i lokalnih dubrovačkih zvaničnika kako je za najnovije požare, koji su se s teritorija BiH proširili na područje Dubrovnika, odgovorna BiH, jer se "nije dovoljno angažovala na njihovom gašenju", izazvala je reakcije i negiranja. Sekretar Uprave Civilne zaštite Federacije BiH Stanko Slišković izjavio je da nije istina da su vatrogasci u BiH bili pasivni u sprečavanju požara u pograničnom području u okolini Dubrovnika. Rekao je da su oni gasili svaki požar koji se mogao gasiti. Takođe, ko sa sigurnošću može tvrditi odakle je požar počeo? Slišković je rekao da je na takvim lokacijama odgovornost i na hrvatskoj strani, jer ima avione kanadere koje tamo nije koristila. Podsjetio je da je i prije 15 dana požar s područja Hrvatske proširen na Livno, a da niko iz Hrvatske nije optužen za to! Čemu optužbe i svađe i zbog vatre i usred nje! Vatru, kako je to upozorio i visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak boraveći u Trebinju, treba odvojiti od politike. Ipak, najviše je odjeknulo to što je Lajčak, govoreći o reformi policije i tri evropska principa, rekao da "niko ne želi da ukine Republiku Srpsku, pa ni policiju Republike Srpske". Ali vratimo se malo opet običnom čovjeku. Vatre i ovogodišnja julska paklena suša su direktno i posredno domah digle cijenu pšenici, mesu, zelenišu... Ni jedno zlo ne ide samo rekao bi naš narod. Eto tako je i ovoga ljeta. Godina poranila pa sve na kraju "uprskala". Iz Vlade Republike Srpske najavljena je kupovina oko pet hiljada tona žitarica da se ublaže posljedice suše ovoga ljeta. I tako gledajući požare i slušajući dramatične izvještaje sa terena nekako tiho prođoše poplave u svijetu i stotine žrtava, milioni raseljenih porodica. Oni su daleko pa nas to mnogo i ne boli. Ali i najnovija već najavljena poskupljenja hljeba takođe nekako prolaze bez reakcija. Navikli smo mi na to. Nema ni pitanja, a kamoli odgovora kako i zašto hljeb poskupljuje kada je pšenica dobro rodila i na vrijeme ostavljena u silose. Kako cijene idu gore? Žitoprerađivači pravdaju poskupljenje hljeba skokom svjetskih cijena pšenice. Kasno su se sjetili da je otkupljuju od proizvođača. Stradao je kukuruz, ali ne i pšenica. Najavljuju se poskupljenja mnogih proizvoda. To ide lančano. Kako će ih pratiti plate, ne znamo. Međutim, nismo mi Francuzi. Kada se tamo najavi poskupljenje hljeba za koji postotak, građani protestuju. I to je civilizacijska tekovina. Dignu se bogami svi i vlast ih sasluša i bar upola i najčešće udovolji njihovim zahtjevima. Mi poslušno, kao u svim sličnim prilikama, ćutimo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.