Šest decenija CIA-e

Glas Srpske 25.09.2007 00:00

CIA se zbog obavještajnih propusta našla pod udarom kritike: nije blagovremeno predvidjela propast Sovjetskog Saveza, a u novije vrijeme iznijela pogrešne tvrdnje da Sadam Husein posjeduje oružje za masovno uništenje

VAŠINGTON - Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) napunila je 60 godina, ispunjenih živopisnim i kontroverznim djelovanjem otkako je stvorena kao direktna posljedica iznenadnog japanskog napada na Perl Harbur. Desilo se da je napad na Perl Harbur bio iznenadan iako je tada dovoljno informacija ukazivalo da predstoji, ali su one bile rasute u različitim sektorima američke vlade i nisu bile objedinjene. - Bili smo iznenađeni 7. decembra 1941, a imali smo sve potrebne obavještajne podatke. Ali, oni su bili u fiokama previše različitih agencija. Nismo bili u stanju da sagledamo pravu sliku- izjavio je radiju Glas Amerike bivši službenik CIA-e, Judzin Potit. Zato je predsjednik Frenklin Ruzvelt formirao Kancelariju za strateške službe, ili OSS, za špijunaže i sabotaže na teritorijama pod okupacijom Njemačke i Japana. Šef OSS, Vilijam Donovan, lobirao je za uspostavljanje nove, poslijeratne obavještajne agencije koja bi obezbijedila da američko rukovodstvo bude "svestrano obaviješteno u vođenju politike". - Amerika ne može sebi da priušti predratno neznanje - rekao je on. Osamnaestog septembra 1947. godine formirana je Centralna obavještajna agencija pošto je Kongres usvojio, a predsjednik Truman potpisao zakon o nacionalnoj bezbjednosti. U ranim danima, CIA je u velikoj mjeri bila popunjena veteranima OSS-a. Bivši oficir CIA-e, Piter Ernest, koji danas vodi popularni Međunarodni špijunski muzej u Vašingtonu, kaže da je CIA tokom hladnog rata bila mnogo drugačija nego danas. - Bili smo upućeni na velike misije i osjećali se kao prva linija fronta u hladnoratovskoj borbi, bilo da se radilo o prikupljanju obavještajnih podataka ili tajnim akcijama. Međutim, CIA se zbog obavještajnih propusta našla pod udarom kritike: nije blagovremeno predvidjela propast Sovjetskog Saveza, a u novije vrijeme iznijela je pogrešne tvrdnje da Sadam Husein posjeduje oružje za masovno uništenje. Najkontroverznije su bile tajne akcije CIA-e, kao što su državni udar u Iranu 1953. godine kojim je Muhamed Reza Pahlavi došao na vlast, i rušenje izabrane vlade Salvadora Aljendea u Čileu 1973. Ali, kako obavještajni operativci naglašavaju, takve operacije su uvijek naređene ili odobrene od strane predsjednika. U novoj knjizi o CIA, pod naslovom "Legat pepel", novinar Tim Vajner kaže da istorija agencije nije popločana prevelikim uspjesima. Vajner navodi da američkoj agenciji nedostaju iskustvo i strpljenje koje posjeduju obavještajne službe Velike Britanije i Rusije koje su kroz istoriju svoje operativce slale u druge zemlje na duži vremenski period. Propust Bivši zamjenik direktora CIA, Džon Meklaflin, priznaje da je bilo obavještajnih propusta, ali kao svijetle i u javnosti poznate primjere on navodi brz odgovor CIA-e u Avganistanu poslije terorističkih napada 11. septembra 2001, i razbijanje mreže koja je krijumčarila nuklearno oružje. Šezdeset godina poslije napada na Perl Harbur i poslije milijardi dolara potrošenih na obavještajne podatke, SAD su 11. septembra 2001. ponovo bile meta neočekivanog udara. Rasprava oko propusta zbog kojih planiranje tih napada nije otkriveno i dalje se nastavlja. Meklaflin kaže da su CIA i druge špijunske agencije "znale da se nešto sprema, ali ne gdje i kad". Skoro polovina sada zaposlenih u CIA-i primljeno je u službu poslije 11. septembra 2001. Ta nova, komjuterski obrazovana generacija analitičara i operativaca na terenu barata tehnologijom koju špijuni ranije nisu mogli ni da zamisle.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.