Naše naravi: Poskupio hljeb, jedite kolače!

Glas Srpske

Miljana ĐURĐEVIĆ

BRČKO - Uz svu gorčinu, posebno onih najsiromašnijih u distriktu, koju je izazvalo enormno povećanje cijene hljeba i najave poskupljenja drugih elementarnih životnih namirnica, u Brčkom kruži šala “... šta nas briga, u distriktu imamo veliki budžet i ne jedemo hljeb, već kolače”. No, šalu na stranu, nema društva na svijetu koje bi na, takoreći, miran način izdržalo tako drastično povećanje cijene hljeba od 50 odsto, a da neko ne snosi posljedice za to. Ovakvo poskupljenje, a i ona najavljena, posebno struje, nisu došla kao grom iz vedra neba, već su za iole upućenije bila očekivana, jer u funkcionisanju cijelog sistema zaštite potrošača postoji toliko praznina koje su kad-tad morale da pokrenu ovakvu lavinu. Uzroke prije svega treba tražiti u nekoliko činjenica. Uvoznici, pa i oni koji rade sa žitaricama, odavno predstavljaju privrednu i pomalo nedodirljivu elitu u distriktu, a od kojih administracija prilično udobno živi. Država nije stvorila nijedan zaštitni mehanizam kako bi mogla da interveniše, recimo iz robnih rezervi, kao što to rade sve ozbiljne i uređene države ili da preventivno djeluje kroz subvencije i garancije proizvođačima. Iz ove dvije činjenice proizlazi jedna zajednička - ne postoji organizovan pristup domaćoj proizvodnji i osjećaj je da čak ne postoji ni interes za domaću proizvodnju, niti je na pomolu stvaranje robnih rezervi i drugih mehanizama kojima bi se zaštitili potrošači od lobista, kao i proizvođači od monopolista. Da je drugačije, uvoznici bi bili korektni i ne bi iznijeli alarmantne podatke o “cijenama na svjetskom tržištu”, samo mjesec dana nakon otkupa pšenice od domaćih proizvođača po već sada jadnim cijenama. A logično je bilo da i Vlada distrikta ima pravovremene procjene i da je na vrijeme intervenisala subvencijama, a ne sada kada je “stvar gotova”. Rezultat toga je neminovni pad standarda i stezanje kaiša, posebno penzionerskog i sirotinjskog, dok za one bogatije, zaposlene u administraciji i biznismene, dodatnih stotinjak maraka ne predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet. Gdje je rješenje i da li ga ko nudi? Za sada je to poskupljenje, koje će se, izgleda, brzo zaboraviti usljed dolaska novih i težih, prihvaćeno kao činjenica, uz mlake najave Vlade distrikta da će nešto učiniti. Možda je upravo izlaz u radikalnijem pristupu - hitnoj vladinoj kupovini izvjesne količine pšenice i intervencija na tržištu po regresiranim cijenama, kao i hitan program subvencija proizvođačima pred jesenju sjetvu. Jer, nije baš praktično da nam pored ravne Posavine žitnice budu Argentina i Mađarska. A šta ćemo kada i kolači poskupe?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Do mentaliteta je
Do mentaliteta je
Od Tita do Olbrajtove
Od Tita do Olbrajtove
Pravosuđe u leru
Pravosuđe u leru
Tapkanje u mjestu
Tapkanje u mjestu
Prevencija, šta je to?
Gluv, zbunjen, normalan
Gluv, zbunjen, normalan
Šamar domaćim radnicima
Šamar domaćim radnicima
Ko jamu kopa...
Ko jamu kopa...
Borba za opstanak
Borba za opstanak
Dosrbljavanje
Dosrbljavanje
Bježi, Fadile
Bježi, Fadile
Šta žene slave?
Šta žene slave?
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana