Intervju: Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komit
Glas Srpske
Intervju: Tonči Majić, predsjednik Dalmatinskog komit
Novo suđenje za "Loru", za koje je istraga pri kraju, moglo bi da počne ove godine, a mogući razlog za odugovlačenje izborna godina u Hrvatskoj, ocijenio Tonči Majić. Kroz "Loru" prošlo između 800 i 900 ljudi sa područja BiH...
PREDSJEDNIKA splitskog Dalmatinskog komiteta za ljudska prava Tončija Majića sreli smo ovih dana u Udruženju logoraša regije Trebinje, gdje se sa predsjednikom Udruženja Vukanom Kovačem i preživjelim mučenicima ovog hrvatskog logora, pripremao za nastavak suđenja, odnosno postupak "Lora 2".
Majić je ubijeđen "da istina često strada, ali da nikad ne propada".
- Ove krajeve sam upoznao još 2000. godine, kada sam saznao da se tu nalazi najveći broj zatvorenika iz splitske "Lore", kojom se moja organizacija tih godina počela intenzivno baviti. Istina, prva saznanja, da su se neke jezive i grozne stvari dešavale u "Lori", bila su nepotpuna i djelimična, a sežu desetak godina unazad. Međutim, podatke smo dobijali od svjedoka, Srba iz Hrvatske. Odmah smo shvatili da oni neće biti dobri svjedoci, jer su ti ljudi i danas nastanjeni u Hrvatskoj, i lako ih je uplašiti. Oni, kojima nije bilo u interesu da se istina o "Lori" istraži, igrali su na tu kartu i takve svjedoke. Na suđenju u Splitu se moglo vidjeti da nijedan od njih, uslovno rečeno, nije vrijedio onoliko koliko su vrijedili svjedoci na koje je Dalmatinski komitet stavio težište. A to su oni koji žive izvan Hrvatske - podsjetio je na početku intervjua za naš list Tonči Majić.
? "Lora" je jedna od neprebolnih rana srpskog naroda u proteklom ratu. Kroz ovaj logor prošlo je više od hiljadu srpskih civila i vojnika, od kojih se mnogi nikada nisu vratili živi. Kako napreduje Vaša saradnja sa logorašima iz Trebinje i potraga za novim svjedocima?
- Nadležno tužilaštvo je došlo u posjed originalnih knjiga, sa popisom svih zatvorenika "Lore", što će tim ljudima pomoći i u dokazivanju da su bili zatočeni, odnosno da imaju određena prava, kao što je slučaj sa odštetom. Na spisku je 1.005 imena, uglavnom srpskih vojnika i civila. Na to, mirne duše, možemo dodati oko 70 imena onih nesrećnika koje nikad nije evidentirao Međunarodni komitet Crvenog krsta. Znači, nije ih bilo u toj knjizi, a nisu se ni vratili živi.
? Sjetimo se da je suđenje za "Loru" najprije završilo oslobađajućom presudom, da bi u ponovljenom postupku za zločine bila osuđena osmorica čuvara. U kojoj fazi su pripreme za "Loru 2".
- Prije svega, teško je reći kojim će rednim brojem "slučaj Lora" biti završen. Naime, prvo suđenje, koje je završeno pravosnažnim presudama, bilo je suđenje koje se vodilo samo zbog stradanja civila uhapšenih u okolini Splita. To su Gojko Bulović i Nenad Knežević, koje su zatvorski čuvari ubili u "Lori" 1992. godine. Postupak je vodio Slavko Lozina, sudija koji to ni po čemu nije bio. Drugom suđenju je predsjedavala Spomenka Tonković, koja je svojim fer ponašanjem ohrabrila svjedoke. Nakon dobrih iskustava koje su imali svjedoci iz Srbije i BiH, javljali su nam se novi, koji su se do tada plašili. Suđenje je završeno pravosnažnim presudama, a sada slijedi nastavak. Novo suđenje, za koje je istraga pri kraju, moglo bi da počne ove godine. Jedan od mogućih razloga za odugovlačenje je izborna godina u Hrvatskoj, tako da Vladi ne bi odgovaralo da se "prljavi veš" u tom trenutku iznosi u javnost. "Lora 2" obuhvatiće stradanje civila dovedenih iz BiH, jer je više desetina srpskih civila iz okoline Kupresa, na primjer, dovedeno samo u jednoj akciji Hrvatske vojske, u proljeće 1992. godine.
? Koliko su srpski logoraši sa ovih prostora spremni da svjedoče?
- Za uspjeh u "slučaju Lora" možemo da zahvalimo, prvenstveno, trebinjskim svjedocima. Prije sedam godina, situacija sa utvrđivanjem istine bila je veoma loša, jer je Tužilaštvo u Splitu koristilo informacije sa Interneta ili iz sličnih izvora, iza kojih je stajao Savezni komitet za prikupljanje dokumenata o ratnim zločinima, gdje su iskazi svjedoka bili navedeni pod šiframa. Optužnica nije mogla da se temelji na izjavama "šifriranih svjedoka". Zahvaljujući sada pokojnom pilotu Mićiću, zarobljeniku iz "Lore", i njegovoj supruzi koja je Trebinjka, došli smo do prvih svjedoka iz Trebinja.
Dalmatinski komitet je kontaktirao 30 svjedoka, koji su spremni da putuju u Hrvatsku. Tome treba dodati njih između 15 i 20 koji još nisu sigurni da li bi svjedočili ili ne, jer se vraćaju u grad za koji ih vežu najgore uspomene. Nadam se da ćemo, i uz pomoć vaših medija, doći do svjedoka koji ne znaju za nas, a ni mi za njih. U Trebinju, i tamo gdje postoje udruženja logoraša, imamo mnogo veću šansu da dođemo do tih ljudi.
Mislimo da će se do kraja suđenja nekih stotinjak svjedoka pojaviti u Splitu. U prilog tome ide i činjenica da su se neke najuglednije hrvatske advokatske kancelarije zainteresovale za slučaj i prihvatile ponudu Dalmatinskog komiteta da zastupaju ljude i traže za njih odštete.
S obzirom na to da će se na suđenju govoriti o stradanju vojnih ratnih zarobljenika, tek tada ćemo znati koliko je ko propatio, koliki je njegov invaliditet. Svi preživjeli logoraši mogu da dostave pojedinačne zahtjeve za odštetu, a jedan od glavnih razloga mog dolaska u Trebinje i istočnu Hercegovinu je što sam donio punomoći i objasnio povoljne uslove po kojima ovi ljudi ne bi imali nikakvih troškova, sve do trenutka isplate.
? Za kraj. Da li Vas nešto i lično motiviše, i šta je to, da tako istrajavate u dokazivanju istine o ovom logoru, te da budete "hrvatska savjest", kako Vas ponekad zovu?
- Mogu vam samo sa sigurnošću reći da je ono što me ne motiviše - novac. Dalmatinski komitet za ljudska prava je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija. Niko od članova nema honorar, a podrška donatora je dovoljna za pokrivanje materijalnih troškova. Niko u Komitetu nije zaradio na nevolji ovih ljudi. To ljudi i osjećaju, tako da sam u društvu logoraša u Hercegovini među istinskim prijateljima...
Razgovarao Milivoje BEŠTIĆ
ODŠTETE
? Mogu li bivši zatočenici već podnositi zahtjeve za odštetu?
- Odštete za preživjele logoraše iz "Lore" već su sada sigurna stvar, nakon što je donesena prva presuda, gdje je pravosnažno utvrđeno da je u ovom mučilištu bilo ratnog zločina.
Kao što znate, za ratni zločin nema zastare, tako da su odštetni zahtjevi pravovremeni, kad god stigli u splitski sud. Već se mogu postavljati zahtjevi prema Hrvatskoj, iako postupak nije završen, jer se, prema važećim zakonima, prvo treba obratiti Tužilaštvu za neki odštetni zahtjev. Ono određuje do kojeg iznosa je spremno ići u nagodbu sa tim ljudima.
POZIV
? Gdje se mogu obratiti oni koji žele da svjedoče na suđenju za "Loru"?
- S obzirom na činjenicu da je kroz "Loru" prošlo između 800 i 900 ljudi sa područja BiH, koji danas dobrim dijelom tu i žive - a do sada smo došli do nešto manje od stotinjak imena - pozivam sve koji su bili žrtve mučenja u ovom logoru, posebno 1992. godine, da se jave u Udruženje logoraša Trebinje ili direktno u Dalmatinski komitet za ljudska prava u Splitu, na telefon: 00385/21-339-067.
