Dosije "Glasa Srpske": Koliko smo zdravi (4)

Glas Srpske 18.06.2007 00:00

Raste potrošnja lijekova koji se koriste za liječenje masovnih nezaraznih bolesti ili njihovih posljedica, a koje su u većini slučajeva odraz načina života, istakla Vanda Marković-Peković

UPOTREBA lijekova koji se izdaju na recept u Republici Srpskoj raste iz godine u godinu. Da je tako govore podaci iz republičkog Fonda zdravstvenog osiguranja, prema kojima se troškovi za te za lijekove svake godine povećavaju za oko 20 odsto. Najviše se, navela je pomoćnik ministra za farmaciju magistra Vanda Marković-Peković, na recept propisuju lijekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, zatim oni koji djeluju na probavni sistem i metabolizam, za liječenje nervnog sistema i antibiotici. Posljednje dvije godine u porastu je potrošnja lijekova za liječenje respiratornih oboljenja. - Takođe, raste upotreba lijekova za liječenje malignih oboljenja. Dakle, veća je potrošnja lijekova za liječenje srca i visokog krvnog pritiska, šećerne bolesti, zatim lijekova za smirenje, liječenje epilepsije... Može se zaključiti da raste potrošnja onih koji se koriste za liječenje masovnih nezaraznih bolesti ili njihovih posljedica, a koje su u većini slučajeva odraz načina života, životnih prilika odnosno životnog i zdravstvenog standarda - istakla je Marković-Peković. Podsjetimo da su u Srpskoj ubica broj jedan kardiovaskularna, a iza njih maligna oboljenja. Ono na šta su svi naši sagovornici stavili akcenat je prevencija. Predsjednik republičkog Udruženja pneumoftiziologa prof. dr Krsto Jandrić smatra da je preventiva i rano otkrivanje svih bolesti. Ističući značaj prevencije, on je naveo da je kod zapuštenih pacijenata, sa uznapredovalom bolešću, kojih je i danas u Srpskoj mnogo, otežana dijagnostika, a terapija daje daleko manje rezultate. Fond je u svom ovogodišnjem finansijskom planu predvidio da za prevenciju izdvoji značajan novac. Tačnije, 20 odsto od ukupno namijenjenog primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ne računajući sredstva namijenjena za vakcine. Donesen je i program prevencije masovnih nezaraznih bolesti u kojem je poseban značaj dat sprečavanju i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i malignih oboljenja. Eliminisanje faktora rizika i otkrivanje bolesti u ranoj fazi značajno utiče na smanjenje troškova. Od prošle godine prevencijom je obuhvaćeno i neosigurano stanovništvo. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić istakao je da su u planu značajni iskoraci u još nekim aspektima kao što je brzo otkrivanje karcinoma dojke kod žena, nabavka mamografa i formiranje centra za dojku. Republička Vlada i Ministarstvo nastoje, poručio je, da izdvoje značajna sredstva za prevenciju. - Kolege u republičkom Udruženju kardiologa i Fondaciji "Zdravlje i srce" velikim zalaganjem ukazali su na potrebu zdravog života. Aktivnosti protiv pušenja, gojaznosti, zdravo življenje, važne su kako bi se spriječio ili odgodio nastanak drugog segmenta u sklopu kardiovaskularnih bolesti kao što je dijabetes melitus. Da bi se programi prevencije sproveli, značajno smo povećali izdvajanja Fonda, Ministarstva zdravlja i Vlade - rekao je Škrbić. Program prevencije kardiovaskularnih bolesti u Srpskoj, koji je krenuo prije osam godina, odmah je, istakao je nacionalni koordinator za kardiovaskularne bolesti u Srpskoj dr Duško Vulić, predstavljen u Evropi, a zahvaljujući pokretanju Fondacije "Zdravlje i srce" ušli su i u evropsku mrežu za srce. On je naveo da su dosadašnja iskustva u sprovođenju ovog programa pokazala da oni moraju da budu nacionalni i državni. U prevenciju i promociju zdravlja, prema riječima Škrbića, moraju maksimalno da se uključe i lokalne zajednice. Grad Banja Luka, kao i neke druge opštine, aktivni su, istakao je, na tom polju i dobar primjer drugima. R. ŠKONDRIĆ U petak novi dosije: Maloljetnička delikvencija HRANA - Činjenica je da stanovništvo, bez obzira na kom meridijanu se nalazi, konzumira gotovo istu hranu. Mnogo se jede konzervirano i u ishrani gotovo da nema namirnice koja nema izvjesnu dozu konzervansa, pa smo i mi na neki način konzervirani. To sve utiče na zdravlje. Sa svim dobrim, ali i lošim stranama, takva vrsta energetski obogaćene hrane je odgovor, naravno, uz način života, za globalnu pojavu gojaznosti - rekao je Ranko Škrbić. Ne može se, dodao je, očekivati da će nacija biti zdravija ako se u zdravstveni sistem ulaže više novca, nego ona, pojedinci i društvo moraju za zdravlje nešto da učine - da promovišu zdrave stilove života, kontinuiranu fizičku aktivnost, zdravu ishranu... UVOZ - U BiH se, prema podacima iz Spoljnotrgovinske komore BiH, za 2005. i 2006. godinu, uveze lijekova za oko 240 miliona maraka, što je oko 80 maraka po stanovniku. U Srpskoj ih se uveze u vrijednosti oko 70 miliona maraka, što je oko 60 maraka po stanovniku - rekla je magistar Vanda Marković-Peković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.