Uzduž i poprijeko: Biti ili ne biti

Glas Srpske

Piše Siniša DAVIDOVIĆ

KADA bi se u kancelariji visokog predstavnika nalazio i neki pravi papagaj, njegovim vokabularom bi garantovano dominirala riječ "kompromis"... Jer, imali smo (preko)brojne visoke predstavnike, od kojih je uglavnom, ako ne i jedino, dopirao kreščendo o "potrebi kompromisa". A budući da papagaji imitiraju čak i boju glasova koje oko sebe čuju, onda sam sto odsto siguran da bi jedna ovakva papiga zvučala i kao dijalog Silajdžića, Tihića i Lagumdžije, uz odobravanja na engleskom jeziku... Zato me, samo na trenutak, obradovao podatak da je Miroslav Lajčak na ovim našim, nekada zajedničkim nam prostorima, proveo više vremena nego u rodnom mu mjestu. Jer, ponadao sam se da čovjek dobro poznaje, kako nas, tako i naše navike i običaje. I da zato zna da kod nas prvo idu kafa i rakija, pa raspitivanje o zdravlju čeljadi, a tek potom o poslu zbog kojeg se došlo. No, naš je Miro odmah, još na pragu Banskog dvora, zavapio o potrebi kompromisa, i kako isti nije nikakva sramota. I tako me natjerao da, s ciljem izbjegavanja eventualne sramote, pogledam šta se to u mudrim knjigama pod "kompromisom" podrazumijeva. A evo šta o toj magičnoj formulaciji kaže Milan Vujaklija, kojeg smatram konačnim autoritetom za tumačenje stranih riječi i još stranijih mi izraza: U opštem smislu, kompromis je "sporazum, poravnanje, nagodba". Ali, u pravnom smislu, kompromis je "sporazum stranaka koje su u sporu, da će se, izabravši sudiju spora (arbitra) pokoriti njegovoj presudi". Naravno da mi je ono prvo, opšte tumačenje, nekako prihvatljivije i svakako normalnije. Zato što je i ono dejtonsko poravnanje u suštini nagodba, ovjerena od ovozemaljskih sila, koje čak i "crno na bijelo" potvrdiše da "pozdravljaju i potvrđuju sporazume sačinjene u pogledu granica između Federacije BiH i Republike Srpske". Slijedom čega mi danas nije jasno odakle to onda, i sa kojeg to svijeta, dolaze neke druge, očigledno vanzemaljske sile koje te granice negiraju. I koje uporno nastoje da, umjesto kompromisa u opštem smislu, uvedu onaj drugi, parnični, u kojem postoji samo bezuslovno pokoravanje presudama arbitara koje čak nismo ni birali, bilo za visoke predstavnike, bilo za sudije Ustavnog suda BiH... Da li je tako nešto sramota za jedan poredak koji sebe naziva demokratskim, ne znam, ali valjda zna Visoki predstavnik, od kojeg se u Sarajevu zahtijeva sve moguće, a naročito nemoguće. Međutim, ono što ja pouzdano znam, jeste činjenica da su se u svim dosadašnjim "kompromisima" odricanja tražila isključivo od Srpske. Naročito u onim, cinično nazvanim "bolnim kompromisima", zbog kojih većinu u Srpskoj zaboli srce, a manjinu u sarajevskim rezidencijama nešto drugo. A zbog čega sva dalja "soljenja pameti" djeluju kao proces koji se ne odvija po evropskim, već prema principima jedne đilkoške poskočice koja preporučuje "malo soli, da ne boli"... Iskreno govoreći, ma koliko se trudio, nikako da uočim bilo kakvu logičku vezu između pojmova "kompromis" i "bol". Jer, bar meni se čini da svaki dobrovoljni pristanak na svjesno trpljenje bola predstavlja ono što se u stručnoj terminologiji naziva mazohizmom, a u narodnom jeziku vrhunskom budalaštinom, najblaže rečeno. No, kao vrstan poznavalac naših narodnih jezika, gospodin Lajčak očigledno računa i na našu izreku po kojoj nam "pamet" u glavu najlakše stiže preko stražnjice. Zato i naša i Lajčakova dilema glasi: biti ili ne biti. Uz jednu malu jezičku, ali veoma bitnu razliku: na Lajčaku je odluka da li da bije ili da ne bije, a na nama je izbor šta da u predstojećim "bolnim kompromisima" sačuvamo. Ili obraz ili zadnjicu, pitanje je sada...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Terorizam
Terorizam
Litijum
Litijum
Strateško planiranje
Strateško planiranje
SAD i NATO
SAD i NATO
Godine čekanja
Godine čekanja
Muzej utemeljivača Srpske
Muzej utemeljivača Srpske
Neutralnost
Neutralnost
Raštimovani orkestar
Raštimovani orkestar
Prekogranični praznik
Prekogranični praznik
Prorok Zvizdić
Prorok Zvizdić
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana