Robijaju i doktori nauka

  Robijaju i doktori nauka 17.01.2018 12:01 | Milijana Latinović

Banjaluka - U kazneno-popravnim zavodima u Srpskoj kaznu je lani služilo 36 osuđenika sa visokom stručnom spremom, što je šest puta više u odnosu na broj onih bez ijednog razreda škole koji su se našli iza rešetaka.

Da među zatvorenicima ima onih sa raznim zanimanjima i stepenom obrazovanja, potvrđuju i podaci Ministarstva pravde RS prema kojima su kaznu lani služila i tri lica sa doktoratom, te jedan sa postdiplomskim studijem.

U Ministarstvu kažu da se u zatvorima prošle godine  nalazilo ukupno 759 lica, među kojima 18 žena.

- U posljednjih pet godina broj osuđenika u kazneno-popravnim zavodima u Srpskoj kretao se godišnje u prosjeku između 700 i 750 - naveli su iz Ministarstva.

Oni koji prije dolaska u ćeliju nisu naučili da čitaju i pišu šansu za obrazovanje imaju i tokom boravka u zatvoru. Mogu biti vanredni đaci i studenti van zatvora, ako to razlozi bezbjednosti dozvoljavaju.

- Ukoliko su počeli školovanje prije nego što su došli na izdržavanje kazne zatvora, rukovodilac može dozvoliti odlazak na polaganje ispita u školama i na fakultetima, a u toku odsluženja kazne te izlaske zaslužuju svojim radom i ponašanjem - naveli su iz Ministarstva pravde i dodali da troškove školovanja snose osuđenici.

O stručnom osposobljavanju osuđenika odlučuje rukovodilac ustanove, a u privrednoj jedinici "Tunjice" u KPZ Banjaluka osuđenici imaju priliku da se osposobljavaju u radnim jedinicama ekonomija, drvni, građevinski, metalski i tekstilni pogon, vozni park, ugostiteljstvo, te u okviru poluotvorenog odjeljenja uzgoja svinja i koka nosilja.

U KPZ Istočno Sarajevo stručna osposobljavanja se organizuju za engleski i njemački jezik, rad na računaru, kuvare, električare i automehaničare, dok oni koji kaznu služe u KPZ Trebinje mogu da se obuče da zanimanja pomoćnog kuvara, konobara, radnika na farmi, frizera, majstora i slično.

U kazneno-popravnim zavodima u Doboju, Bijeljini i Foči se ne organizuju formalna stručna osposobljavanja.

Kako ističu u Ministarstvu pravde, u prošloj godini niko od osuđenika nije završio fakultet za vrijeme boravka u zatvoru.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da su ranije manje obrazovani i socijalizovani ljudi imali kriminalno ponašanje, dok danas više nema pravila, pa je iza rešetaka sve više visokoobrazovanih.

- Narušene su moralne norme, a sistem vrijednosti se izmijenio. Pojedine kriminalne radnje su gotovo legalizovane i postaju imidž sposobnosti i snalažljivosti. Što je čovjek na višoj poziciji u društvu, sve više se okreće kriminalu. Djecu odgajamo u tom poremećenom sistemu vrijednosti, pa su im često kriminalci uzori - rekao je Milić.

Sociolog Vedran Francuz kaže da profesionalne kvalifikacije nisu odrednica za ljude koji čine ili ne čine kriminalne radnje.

- U proteklih deset godina naglo se povećao broj visokoobrazovanih, posebno pojavom privatnih fakulteta, tako da oni sa višim stepenom obrazovanja i na boljem položaju imaju veće prilike za kršenje zakona. Situacija je slična i u zemljama u regionu - rekao je Francuz.

Svjedočanstvo

U Ministarstvu pravde RS kažu da se obrazovanje osuđenih za srednju stručnu spremu organizuje u skladu sa planom i programom škola, a realizuje u saradnji sa kazneno-popravnim zavodima.

- Zakonom je predviđeno da oni koji završe školu u kazneno-popravnom zavodu dobijaju svjedočanstvo iz kojeg se ne smije vidjeti da su obrazovanje stekli tokom boravka u ustanovi - istakli su u Ministarstvu.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica